Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/https://doi.org/10.22210/ur.2025.070.1/01
Simbolika apokalipse kao figuracija traume i dio antiratnog angažmana na primjerima hrvatskog romana XXI. stoljeća
Kornelija Kuvač
orcid.org/0000-0001-7250-6383
; Sveučilište u Zadru
Sažetak
Na temelju suvremenih interdisciplinarnih spoznaja o kulturološkom kodiranju afektivnosti i studija traume koje u književnosti (i umjetnosti općenito) propituju njezin utjecaj i značenje za pojedinca i kolektiv, u radu se istražuju postupci i strategije kojima dvoje hrvatskih romanopisaca XXI. stoljeća povezuju narativne i metaforičke konstrukte emocija s tvorbom antiratnog angažmana u reprezentaciji traume rata na prostorima Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Metodološki temelj ovoga rada nalazi se u teoriji traume kao kulturalnog tropa K. Farrella i romanu traume M. Balaev. Hrvatska književnost poznaje bogatu tradiciju antiratne književnosti te je riječ o prepoznatljivom romanesknom žanru. U radu se analiziraju dva romana: "Živi i mrtvi" (2002) Josipa Mlakića i "Jom Kipur" (2014) Ivane Šojat Kuči s obzirom na ulogu apokaliptičkoga diskursa i simbolike apokalipse u reprezentaciji traume i tvorbi antiratnog angažmana. Apokaliptička simbolika razmatra se kao “posttraumatska figuracija nepodnošljivosti traume koja izmiče matrici potiskivanja” (Berger 1999), što sa studijom Philipa Smitha (2005) o “apokaliptičkom narativu” koji se konstruira u javnom diskursu uoči ratova i posreduje kulturom te potom pruža narativni i kulturni temelj za žrtvovanje ljudskih života čini drugi teorijski oslonac istraživanja. Osim što će se istražiti konstrukti afekata koje autori vezuju uz traumatsko iskustvo rata, cilj je otkriti funkciju apokaliptičke simbolike u reprezentaciji traume kao kulturalnog tropa i utvrditi jesu li autorova empatija i simbolizacija ratne traume doista privržene zadanim društvenim/političkim ciljevima te na kojim je sve razinama njezina reprezentacija povezana sa zadanostima antiratnog angažmana. U obama se romanima trauma reprezentira kao individualno i transgeneracijsko iskustvo u očitoj povezanosti s kulturalnim kodiranjem geografskog i povijesnog prostora. Služeći se apokaliptičkom simbolikom i žanrovskim obilježjima horora, oba teksta dekonstruiraju apokaliptički narativ javnoga diskursa subverzivno se postavljajući prema njegovim društvenim zadanostima i kulturalnom legitimiranju rata u okviru “velikih ratnih priča”.
Ključne riječi
apokalipsa, horor, antiratni hrvatski roman, Josip Mlakić, Ivana Šojat Kuči, roman traume, angažman
Hrčak ID:
349187
URI
Datum izdavanja:
13.7.2026.
Posjeta: 0 *