Skip to the main content

Professional paper

https://doi.org/10.25234/pv/36729

ULOGA OMBUDSMANA U ZAŠTITI LJUDSKIH PRAVA : ZAŠTITNIK GRAĐANA REPUBLIKE SRBIJE

Milan Rapajić ; Faculty of Law, University of Kragujevac, Jovana Cvijića 1, 34000 Kragujevac, Serbia *
Dejan Logarušić orcid id orcid.org/0000-0001-9782-9277 ; Faculty of Law for Commerce and Judiciary, University Business Academy in Novi Sad, Geri Karolja 1, 21107 Novi Sad, Serbia

* Corresponding author.


Full text: serbian pdf 220 Kb

page 131-154

downloads: 0

cite


Abstract

Ombudsman je institucija nesudske spoljne i parlamentarne kontrole nad radom javne uprave, koja je osnovana 1809. godine u Švedskoj. Više od jednog veka on je bio ekskluzivna institucija ove države, da bi se raširila u više od 100 zemalja sveta tokom XX i XXI veka. Rad je sadržinski opredeljen u tri celine: prva se tiče opštih izlaganja o ombudsmanu, u drugoj celini se ukazuje da je sve više izraženo pozicioniranje ombudsmana u zaštiti ljudskih prava građana, gde se, u stvari, ombudsman pojavljuje kao zaštitnik ljudskih prava na nacionalnom nivou i, konačno, treća celina je posvećena Zaštitniku građana Republike Srbije, kao centralnoj nacionalnoj instituciji za zaštitu ljudskih prava. Inicijalno, ombudsman je zamišljen kao specifična kontrola rada javne uprave, a znatno manje kao zaštitnik ljudskih prava. Pravna kontrola nije jedina kontrola koju preduzima ombudsman, što znači da on ne sprovodi samo kontrolu zakonitosti, već se fokusira i na kontrolu celishodnosti, efikasnosti, pa čak i pravičnosti. Pored tradicionalnog modela ombudsmana (onako, kako je zamišljen u Švedskoj i Danskoj), razvija se i hibridni model (koji je, na primer, prihvaćen u Srbiji – gde se pojavljuje kao kontrolor uprave i zaštitnik ljudskih prava) i model zaštitnika ljudskih prava, prihvaćen u svim ostalim bivšim jugoslovenskim republikama. Srbija je donošenjem novog Ustava 2006. godine, inaugurisala Zaštitnika građana kao ustavnu instituciju i ovaj organ se pojavljuje kao nacionalna institucija za zaštitu ljudskih prava i kao nacionalni mehanizam za prevenciju torture i u toj ulozi ostvaruje saradnju sa relevantnim međunarodnim institucijama. Glavna hipoteza u radu svodi se na analizu pojedinih rešenja Zakona o zaštitniku građana iz 2021. godine, koja su u stvari, korak unazad u odnosu na Zakon iz 2005. godine.

Keywords

Hrčak ID:

349541

URI

https://hrcak.srce.hr/349541

Publication date:

19.7.2026.

Article data in other languages: english

Visits: 0 *