Korisnička percepcija umjetne inteligencije u narodnim knjižnicama:  teorijski okvir i empirijsko istraživanje na primjeru mreže Knjižnice Vladimira Nazora

Ciglar, Svjetlana; Radović, Tanja; Kolanović Roško, Gordana

Novi uvez : časopis Zagrebačkoga knjižničarskog društva, Vol. XXIV, No. 45, 2026.

Stručni rad

Korisnička percepcija umjetne inteligencije u narodnim knjižnicama: teorijski okvir i empirijsko istraživanje na primjeru mreže Knjižnice Vladimira Nazora

Svjetlana Ciglar orcid.org/0009-0009-2818-2620 ; Knjižnice grada Zagreba
Tanja Radović ; Knjižnice grada Zagreba
Gordana Kolanović Roško orcid.org/0009-0008-9730-572X ; Knjižnice grada Zagreba

Puni tekst: hrvatski pdf 535 Kb

str. 3-27

preuzimanja: 0

citiraj

APA 6th Edition

Ciglar, S., Radović, T. i Kolanović Roško, G. (2026). Korisnička percepcija umjetne inteligencije u narodnim knjižnicama: teorijski okvir i empirijsko istraživanje na primjeru mreže Knjižnice Vladimira Nazora. Novi uvez, XXIV, (45), 3-27. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/349674

MLA 8th Edition

Ciglar, Svjetlana, et al. "Korisnička percepcija umjetne inteligencije u narodnim knjižnicama: teorijski okvir i empirijsko istraživanje na primjeru mreže Knjižnice Vladimira Nazora." Novi uvez, vol. XXIV,, br. 45, 2026, str. 3-27. https://hrcak.srce.hr/349674. Citirano 15.08.2026.

Chicago 17th Edition

Ciglar, Svjetlana, Tanja Radović i Gordana Kolanović Roško. "Korisnička percepcija umjetne inteligencije u narodnim knjižnicama: teorijski okvir i empirijsko istraživanje na primjeru mreže Knjižnice Vladimira Nazora." Novi uvez XXIV,, br. 45 (2026): 3-27. https://hrcak.srce.hr/349674

Harvard

Ciglar, S., Radović, T., i Kolanović Roško, G. (2026). 'Korisnička percepcija umjetne inteligencije u narodnim knjižnicama: teorijski okvir i empirijsko istraživanje na primjeru mreže Knjižnice Vladimira Nazora', Novi uvez, XXIV,(45), str. 3-27. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/349674 (Datum pristupa: 15.08.2026.)

Vancouver

Ciglar S, Radović T, Kolanović Roško G. Korisnička percepcija umjetne inteligencije u narodnim knjižnicama: teorijski okvir i empirijsko istraživanje na primjeru mreže Knjižnice Vladimira Nazora. Novi uvez [Internet]. 2026 [pristupljeno 15.08.2026.];XXIV,(45):3-27. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/349674

IEEE

S. Ciglar, T. Radović i G. Kolanović Roško, "Korisnička percepcija umjetne inteligencije u narodnim knjižnicama: teorijski okvir i empirijsko istraživanje na primjeru mreže Knjižnice Vladimira Nazora", Novi uvez, vol.XXIV,, br. 45, str. 3-27, 2026. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/349674. [Citirano: 15.08.2026.]

Sažetak

Rad analizira korisničku percepciju umjetne inteligencije u narodnim knjižnicama, s posebnim naglaskom na mrežu Knjižnice Vladimira Nazora u Zagrebu. U teorijskom dijelu razmatraju se suvremena istraživanja o primjeni umjetne inteligencije (UI) u knjižničarstvu, uključujući chatbotove, virtualne asistente, preporučiteljske sustave i inteligentno pretraživanje, uz osvrt na modele prihvaćanja tehnologije, povjerenje, privatnost, kvalitetu usluge i etičke izazove. Polazište rada jest da UI može unaprijediti pristup informacijama i korisničko iskustvo, ali da uspješna implementacija ovisi o percepciji korisnika i očuvanju ljudske dimenzije knjižničnih usluga. Empirijsko istraživanje provedeno je anketnim upitnikom na namjernom uzorku od 358 korisnika. Rezultati pokazuju relativno visoku upoznatost ispitanika s pojmom umjetne inteligencije i umjereno pozitivne stavove prema njezinoj uporabi u knjižnicama, osobito kao pomoćnom alatu. Istodobno, ispitanici izrazito odbacuju mogućnost da UI zamijeni knjižničare, posebno u području stvaranja kreativnih sadržaja, davanja preporuka i neposrednog rada s korisnicima. Kao ključne prednosti knjižničnog osoblja istaknuti su ljudski kontakt, empatija, osobni pristup, komunikacijske vještine, stručnost i poznavanje potreba korisnika. Istraživanje potvrđuje da korisnici prihvaćaju hibridni model u kojem tehnologija služi kao podrška knjižničarima, ali ne i kao zamjena za njihovu stručnu, društvenu i humanu ulogu.