Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/https://doi.org/10.65241/wh.9.1.13

Istraživanje znanja, stavova i percepcija medicinskih sestara o pogreškama u primjeni lijekova u općoj bolnici na Malti – presječno istraživanje

Natalya Schiavone ; University of Malta, Faculty of Health Sciences, Nursing Department
Corinne Scicluna Ward orcid id orcid.org/0000-0003-3818-8136 ; University of Malta, Faculty of Health Sciences, Nursing Department *

* Dopisni autor.


Puni tekst: hrvatski pdf 293 Kb

str. 114-122

preuzimanja: 0

citiraj


Sažetak

Uvod: Pogreške u primjeni lijekova (ME) i dalje predstavljaju
značajan rizik za sigurnost pacijenata unatoč utvrđenim
sigurnosnim mjerama. Medicinske sestre su ključne kod
davanja lijekova, a njihovo znanje, iskustvo i radno okruženje
utječu i na vjerojatnost pogrešaka i na to hoće li se one
prijaviti. Ova je studija istražila gledišta medicinskih sestara
o ME-u, praksu prijavljivanja i prepreke prijavljivanju u općoj
bolnici na Malti.
Metode: Kvantitativna presječna studija provedena je
korištenjem anonimnog online upitnika temeljenog na
Teoriji planiranog ponašanja. Od 429 pozvanih medicinskih
sestara, 301 je ispunilo anketu (stopa odaziva 70,2%). Upitnik
se bavio prevalencijom ME-a, ponašanjem kod prijavljivanja
pogrešaka, znanjem o lijekovima, uočenim čimbenicima koji
doprinose pogreškama i stavovima prema prijavljivanju. Za
analizu podataka korištena je deskriptivna i inferencijalna
statistika.
Rezultati: Većina medicinskih sestara (88%, n = 265/301)
izjavila je da je napravila barem jednu pogrešku u primjeni
lijekova. Prijavljivanje je bilo nedosljedno: 54% (n = 163/301)
nikada nije prijavilo pogrešku, 35% (n = 105/301) prijavilo je
neke, a samo 11,6% (n = 35/301) prijavilo je sve incidente.
Područje rada bilo je značajno povezano s uočenim preprekama
i ponašanjem kod prijavljivanja. Medicinske sestre na
zamjeni (92,6%), stacionarima (89,9%) i kirurškim odjelima
(79,7%) češće su osjećale zabrinutost ili prepreke u vezi s
prijavljivanjem. Praksa prijavljivanja također se razlikovala
ovisno o području, s manjim prijavljivanjem na odjelima
Pedijatrije (36,8%) i Ortopedije (44,0%) te većim prijavljivanjem
od strane zamjenskih zaposlenika (67,9%). Dok je većina
medicinskih sestara cijenila prijavljivanje (89%, n = 268/301),
samo 34% (n = 102/301) prijavilo bi pogreške koje ne uzrokuju
štetu, a 78% (n = 235/301) nerado bi prijavilo kolege.
Zaključci: Nalazi otkrivaju da su ME-i česti i nedovoljno
prijavljeni. Nedostatci u znanju, komunikacijski izazovi i sistemski
problemi poput nedostatka osoblja stvaraju prepreke sigurnom
upravljanju lijekovima. Strah od posljedica dodatno odvraća
od prijavljivanja, čime se naglašava potreba za podržavajućim
i transparentnim praksama.
Bolnice bi trebale poticati kulturu nekažnjavanja, pojačati
obuku i poboljšati međustrukovnu komunikaciju. Rješavanje
ovih izazova može smanjiti pogreške u lijekovima i poboljšati
sigurnost pacijenata i kvalitetu skrbi.

Ključne riječi

Pogreške u primjeni lijekova; prijavljivanje pogrešaka; prepreke u prijavljivanju; znanje medicinskih sestara; stavovi i percepcije; sigurnost pacijenata.

Hrčak ID:

349719

URI

https://hrcak.srce.hr/349719

Datum izdavanja:

31.5.2026.

Posjeta: 6 *