Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/https://doi.org/10.65241/wh.9.1.15
Percepcije, znanje i iskustva medicinskih sestara o neželjenim događajima u kliničkoj praksi
Andrea Andrašek Šebek
; Zavod za ortopediju, Klinika za ortopediju i traumatologiju, Klinička bolnica Dubrava, Zagreb, Hrvatska
Slađana Režić
orcid.org/0000-0002-2360-8508
; Služba za osiguranje i unapređenje kvalitete zdravstvene zaštite, Klinički bolnički centar Zagreb,, Hrvatska
*
* Dopisni autor.
Sažetak
Pozadina: Sigurnost pacijenata temeljna je komponenta
visokokvalitetne zdravstvene skrbi, a prijavljivanje neželjenih
događaja ključni je mehanizam za prepoznavanje rizika
i sprječavanje ponavljanja pogrešaka u kliničkoj praksi.
Metode: Presječna studija provedena je među medicinskim
sestrama i tehničarima u kliničkoj praksi u Hrvatskoj
između 4. ožujka i 7. travnja 2025. Podaci su prikupljeni
pomoću strukturiranog, autorski osmišljenog upitnika
distribuiranog putem Google obrazaca, primjenom metode
snježne grude. Sudjelovanje je bilo dobrovoljno i anonimno,
a u analizu su uključeni samo potpuno ispunjeni upitnici
ispitanika koji su ispunjavali uvjete. Upitnik se sastojao od
četiri dijela: sociodemografske karakteristike, percepcija
neželjenih događaja, poznavanje definicija neželjenih
događaja i sustava prijavljivanja te osobna iskustva sa
neželjenim događajima, uključujući prakse prijavljivanja
i preventivne mjere.
Rezultati: Statistički značajne razlike u poznavanju
neželjenih događaja uočene su s obzirom na dob (p =
0,021), razinu obrazovanja (p = 0,004) i radno mjesto (p
= 0,014), gdje su više razine znanja češće utvrđene kod
starijih sudionika, onih s diplomskim ili poslijediplomskim
obrazovanjem te onima na vodećim pozicijama. Viša razina
znanja bila je značajno povezana s ključnim aspektima
kliničke prakse, uključujući češće prijavljivanje neželjenih
događaja (p = 0,010), veću izloženost neželjenim događajima
(p = 0,030), svjedočenje neprijavljenim događajima (p =
0,015), provedbu preventivnih mjera (p = 0,013) i percipirani
pritisak da se događaji ne prijavljuju (p = 0,034). Osim toga,
pronađena je značajna povezanost između učestalosti
edukacije i ponašanja prijavljivanja (p = 0,007), što ukazuje
da ponovljeno sudjelovanje u obrazovnim programima
doprinosi povećanom prijavljivanju neželjenih događaja.
Zaključci: Nalazi ističu potrebu za kontinuiranom edukacijom
zdravstvenih djelatnika, ojačanom institucionalnom
podrškom i radnim okruženjem koje potiče prijavljivanje
bez straha od sankcija. Poboljšanje sustava prijavljivanja i
promicanje kulture sigurnosti mogu doprinijeti učinkovitijem
sprječavanju neželjenih događaja, povećanoj sigurnosti
pacijenata i poboljšanoj ukupnoj kvaliteti zdravstvene zaštite.
Ključne riječi
Obrazovanje; medicnske sestre; neželjeni događaji; prijavljivanje; sigurnost pacijenata.
Hrčak ID:
349724
URI
Datum izdavanja:
31.5.2026.
Posjeta: 2 *