Skoči na glavni sadržaj

Sažetak sa skupa

Religioznost i duhovnost osoba starije životne dobi u domu za starije i nemoćne

Marta Koprić ; Zdravstveno veleučilište Zagreb
Mirna Kostović Srzentić ; Zdravstveno veleučilište Zagreb


Puni tekst: hrvatski pdf 55 Kb

preuzimanja: 0

citiraj


Sažetak

Starenje populacije i smještaj starijih osoba u institucije
poput domova za starije često su praćeni gubitkom nekih
uloga, smanjenom socijalnom uključenošću i osjećajem
izoliranosti. Religioznost i duhovnost mogu biti
ključni resursi psihološke otpornosti i kvalitete života.
Cilj istraživanja bio je ispitati razinu religioznosti i uključenost
u religiozne i/ili duhovne aktivnosti te njihovu
povezanost sa samoprocjenom zdravlja i zadovoljstvom
životom među 55 korisnika Caritasove kuće „Sv.
Kamilo de Lellis” u Vrbovcu. Ispitanici su bile osobe oba
spola, a srednja dobi iznosila im je 81 godinu. Kriteriji isključivanja
iz uzorka bili su dijagnosticirana demencija i
smještaj u stacionarnoj skrbi. Religijska pripadnost sudionika
bila je homogena (90,9 % se izjasnilo kao katolici,
a 9,1 % kao ateisti). Primijenjen je Upitnik snage religijske
vjere sv. Klare te upitnik konstruiran za potrebe
ovog istraživanja o religijskim i duhovnim aktivnostima
prije dolaska u dom te vrsti sudjelovanja u religijskim
aktivnostima unutar doma. Postavljena su i pitanja o samoprocjeni
zdravlja i zadovoljstva životom.
Rezultati pokazuju da je snaga religijskog vjerovanja
značajno povezana s ukupnim brojem religioznih aktivnosti
osobe u domu, višom razinom zadovoljstva životom
i samoprocjenom zdravlja. Postoji blaga korelacija
između zadovoljstva životom i ukupnog broja religioznih
aktivnosti u domu te umjerena korelacija između
samoprocjene zdravlja i broja aktivnosti.
Rezultati podupiru teoriju gerotranscendencije i model
duhovnih potreba ističući važnost cjelovitog pristupa
skrbi koji jednako uvažava tjelesne, psihološke, socijalne
i duhovne potrebe starijih osoba te mogu poslužiti
kao smjernica za razvoj programa duhovne podrške
unutar ustanova za dugotrajnu skrb. Trebalo bi prepoznati
religioznosti i duhovnosti kao sastavnicu cjelovite
dobrobiti starijih osoba te kroz aktivnosti podržati njihov
osjećaj smisla i pripadnosti promičući kvalitetniju
skrb.

Ključne riječi

starije osobe, religioznost, samoprocjena zdravlja

Hrčak ID:

350661

URI

https://hrcak.srce.hr/350661

Datum izdavanja:

21.2.2026.

Posjeta: 0 *