Prethodno priopćenje
Između lokalnog i nacionalnog: Istra u devetnaestom stoljeću
Sandi Blagonić
Sažetak
Jedan od problema koji nije sustavnije istraživan jest etničnost nižih slojeva, posebno seljačkog stanovništva, u prošlosti, ovdje u devetnaestom stoljeću. Razloga i problema je više: seljaštvo nije poticatelj etno/nacionalnih pokreta, literatura posjeduje znatno manje podataka o nižim nego višim društvenim slojevima. Zapisi o seoskom stanovništvu jesu najčešće monologizirano viđenje autsajdera, a česta instrumentalizacija i pastoralizacija seoskog života često više govorio motivima onih koji su o seljaštvu pisali nego o samom seljaštvu. Kod seoskog je stanovništva hrvatske etničke kategorije tijekom devetnaestog stoljeća dominantnija subetnijska i regionalna od etno/nacionalne identifikacije. To nam primjerice potvrđuje niz podataka poput onih Matka Laginje objavljivanih u drugoj polovici 19. stoljeća u "Vijencu", kao i onih iz "Naše sloge". Ime Hrvatska, a onda i Hrvati shvaća se kao oznaka središnje i sjeverozapadne Hrvatske. Pripadanje različitim entitetima stanovništva u Istri od onog u Hrvatskoj, smanjena komunikacija, malobrojnost hrvatske inteligencije, nepismenost, poljoprivredna ekonomska osnova znatno su imali utjecaj na viđenje "Hrvata" kao "onih drugih". Takav je obrazac prisutan i u usmenim svjedočenjima kazivača koja se odnose i na razdoblje nakon Drugog svjetskog rata. Devetnaestostoljetna izgradnja nacionalnih identiteta u Istri značila je i instrumentalizaciju dotadašnjih identiteta. Dio će talijanske elite, zahvaljujući višem stupnju nacionalne integracije, upravo tu značajnu rascjepkanost hrvatske etničke kategorije na niz lokalnih identiteta koristiti kao fragmentaciju, odnosno nepostojanje homogene hrvatske etno/nacionalne jezgre u Istri.
Ključne riječi
Istra; 19. stoljeće; nacionalni identitet; lokalni identiteti; hrvatska nacionalna integracija; seljaštvo
Hrčak ID:
350800
URI
Datum izdavanja:
31.12.2003.
Posjeta: 0 *