Nacionalno i filozofija – Spaventa, Esposito i povijest talijanske misli

Bogdanić, Luka

doi:10.21464/fi46109

Filozofska istraživanja, Vol. 46 No. 1, 2026.

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.21464/fi46109

Nacionalno i filozofija – Spaventa, Esposito i povijest talijanske misli

Luka Bogdanić ; Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Ivana Lučića 3, HR–10000 Zagreb

Puni tekst: hrvatski pdf 343 Kb

str. 153-172

preuzimanja: 0

citiraj

APA 6th Edition

Bogdanić, L. (2026). Nacionalno i filozofija – Spaventa, Esposito i povijest talijanske misli. Filozofska istraživanja, 46 (1), 153-172. https://doi.org/10.21464/fi46109

MLA 8th Edition

Bogdanić, Luka. "Nacionalno i filozofija – Spaventa, Esposito i povijest talijanske misli." Filozofska istraživanja, vol. 46, br. 1, 2026, str. 153-172. https://doi.org/10.21464/fi46109. Citirano 29.09.2026.

Chicago 17th Edition

Bogdanić, Luka. "Nacionalno i filozofija – Spaventa, Esposito i povijest talijanske misli." Filozofska istraživanja 46, br. 1 (2026): 153-172. https://doi.org/10.21464/fi46109

Harvard

Bogdanić, L. (2026). 'Nacionalno i filozofija – Spaventa, Esposito i povijest talijanske misli', Filozofska istraživanja, 46(1), str. 153-172. https://doi.org/10.21464/fi46109

Vancouver

Bogdanić L. Nacionalno i filozofija – Spaventa, Esposito i povijest talijanske misli. Filozofska istraživanja [Internet]. 2026 [pristupljeno 29.09.2026.];46(1):153-172. https://doi.org/10.21464/fi46109

IEEE

L. Bogdanić, "Nacionalno i filozofija – Spaventa, Esposito i povijest talijanske misli", Filozofska istraživanja, vol.46, br. 1, str. 153-172, 2026. [Online]. https://doi.org/10.21464/fi46109

Sažetak

Ovaj članak analizira filozofsko-historiografski doprinos Bertranda Spavente, jednog od najvažnijih predstavnika talijanskog hegelijanizma u XIX. stoljeću. Posebna pozornost posvećena je njegovu djelu Talijanska filozofija u njezinim odnosima s europskom filozofijom iz 1862., u kojemu Spaventa razvija originalnu tezu o »europskom cirkuliranju« talijanske filozofije. Polazeći od analize renesansne misli kao anticipacije modernih filozofskih tendencija, Spaventa propituje odnos između nacionalnog okvira i univerzalne dimenzije filozofske misli. U tekstu se istražuje recepcija Spaventine historiografske paradigme, posebno u kontekstu suvremene debate o Italian Theory kako je razvija Roberto Esposito te se argumentira da je kozmopolitska dimenzija, koju Esposito pripisuje isključivo Italian Theory, već anticipirana u Spaventinu konceptu »europskog cirkuliranja talijanske filozofije« i da je, stoga, Espositova kritika Spavente tek djelomično utemeljena.