Skoči na glavni sadržaj

Sažetak sa skupa

https://doi.org/10.24869/spsih.2026.222

Djetinjstvo u sjeni alkohola: skriveni teret sekundarnih šteta u odrasloj dobi

Danica Romac ; Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, Mirogojska cesta 16, 10000 Zagreb, Hrvatska *
Marija Kušan Jukić ; Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, Mirogojska cesta 16, 10000 Zagreb, Hrvatska
Krešimir Radić ; Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, Mirogojska cesta 16, 10000 Zagreb, Hrvatska
Boris Gracin ; Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, Mirogojska cesta 16, 10000 Zagreb, Hrvatska
Dora Ćavar ; Medicinski fakultet Mostar, Zrinskog Frankopana 34, 88000 Mostar, Bosna i Hercegovina

* Dopisni autor.


Puni tekst: hrvatski pdf 69 Kb

str. 222-223

preuzimanja: 0

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 69 Kb

str. 222-223

preuzimanja: 0

citiraj


Sažetak

Uvod: Rana životna iskustva imaju dugotrajan
utjecaj na zdravlje i dobrobit u odrasloj dobi.
Cilj istraživanja bio je ispitati povezanost iskustva
odrastanja uz prekomjernu konzumaciju
alkohola u obiteljskom okruženju sa samoprocijenjenim
mentalnim zdravljem (SRMH) u
odrasloj dobi te identifikacija rizičnih i zaštitnih
čimbenika za SRMH. Metode: Analizirani
su podatci presječnog istraživanja DEEP SEAS
(2021) provedenog na uzorku opće populacije
(N = 11113), u dobi 18 – 64 godine, iz šest europskih
zemalja (Hrvatska, Bosna i Hercegovina,
Slovenija, Austrija, Mađarska i Italija).
Rezultati: Utvrđena je statistički značajna povezanost
iskustva odrastanja uz člana obitelji koji prekomjerno pije i lošije samoprocjene
mentalnog zdravlja u odrasloj dobi. Osobe koje
su tijekom djetinjstva bile negativno pogođene
tuđim pijenjem dosljedno su u svim zemljama
prijavljivale lošije SRMH. Analiza logističke regresije
pokazala je da se prediktori mentalnog
zdravlja razlikuju prema analiziranim skupinama
ovisno o negativnom utjecaju, pri čemu
se zadovoljstvo odnosima pokazalo kao najjači
zaštitni čimbenik, dok se vlastito prekomjerno
pijenje pokazalo kao značajan prediktor lošijeg
mentalnog zdravlja. U Hrvatskoj je zabilježena
visoka prevalencija negativne pogođenosti uslijed
iskustva tuđeg pijenja (26,5 %). Zaključak:
Odrastanje uz prekomjernog konzumenta alkohola
povezano je s dugotrajno lošijim samoprocijenjenim
mentalnim zdravljem u odrasloj
dobi. Rezultati upućuju na potrebu za ciljanim
javnozdravstvenim i preventivnim intervencijama
usmjerenima na osobe koje su u riziku.

Ključne riječi

alkohol; mentalno zdravlje; odrastanje uz osobu koja prekomjerno pije; prevencija

Hrčak ID:

352370

URI

https://hrcak.srce.hr/352370

Datum izdavanja:

15.6.2026.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 0 *