Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.17234/RadoviZHP.57.11
Progoni vještica u Hrvatskoj kroz perspektivu povijesti emocija
Zvjezdana Sikirić Assouline
; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Deniver Vukelić
; Školska knjiga d. d.
Sažetak
U ovome se radu analiziraju događaji oko Barbare Petruše iz 1749. godine koji čine studiju slučaja kmetice grofice Ane Rozine Jelačić, rođene barunice Vojnović, na imanju u Vivodini u ranonovovjekovnoj sjevernoj Hrvatskoj, optužene za magijske zločine, primarno kroz perspektivu povijesti emocija, ali i drugih najsuvremenijih historiografskih i interdisciplinarnih metoda. Primjenom teorija Williama Reddyja o emotivnim režimima, Arlie Hochschild o emocionalnom radu, Richarda Firth-Godbeherea o povijesnoj specifičnosti emocija i Barbare Rosenwein o emocionalnim zajednicama pokazuje se da su emocije bile presudne za mobilizaciju zajednice, oblikovanje svjedočanstava i legitimiranje presude u slučajevima progona vještica. Strah, gnjev i ogorčenje nisu se shvaćali kao individualne reakcije, nego kao normativno propisani osjećaji koji su strukturirali društveni poredak. Suđenje Barbari Petruši ilustrira kako su progoni vještica u 18. stoljeću funkcionirali kao sustavi emocionalne regulacije i kolektivne pedagogije osjećaja.
Ključne riječi
povijest emocija; emocije; emocionalni režimi; emocionalni rad; emocionalne zajednice; strah; gnjev; gnušanje; abominacija; progoni vještica; hrvatski rani novi vijek
Hrčak ID:
352379
URI
Datum izdavanja:
21.12.2025.
Posjeta: 0 *