Sažetak sa skupa

https://doi.org/10.24869/spsih.2026.244

Tinitus kao biopsihosocijalni fenomen: povezanost s anksioznošću, depresivnošću i stresom u ambulantno liječenih nepsihotičnih pacijenata

Tea Plišić ; Klinička bolnica Dubrava, Avenija Gojka Šuška 6, 10000 Zagreb, Hrvatska *
Maja Vilibić ; Klinički bolnički centar Sestre Milosrdnice, Vinogradska ulica 29, 10000 Zagreb, Hrvatska
Branimir Margetić ; Klinička bolnica Dubrava, Avenija Gojka Šuška 6, 10000 Zagreb, Hrvatska
Anja Melada Žaja ; Klinička bolnica Dubrava, Avenija Gojka Šuška 6, 10000 Zagreb, Hrvatska
Stipe Drmić ; Klinička bolnica Dubrava, Avenija Gojka Šuška 6, 10000 Zagreb, Hrvatska; Fakultet zdravstvenih znanosti, Sveučilište u Splitu, Ruđera Boškovića 35, 21000 Split, Hrvatska
Branka Aukst Margetić ; Klinička bolnica Dubrava, Avenija Gojka Šuška 6, 10000 Zagreb, Hrvatska; Medicinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Šalata 3, 10000 Zagreb, Hrvatska

* Dopisni autor.

Sažetak

Cilj: Cilj je ovoga istraživanja je ispitati povezanost
intenziteta tinitusa s depresivnošću,
anksioznošću i stresom u ambulantno liječenih
nepsihotičnih pacijenata. Uvod: Tinitus
kao simptom jest subjektivan osjećaj zvuka ili
šuma u ušima bez vanjskog slušnog podražaja,
tvoreći tako fantomski zvuk u uhu ili glavi. Danas
se tinitus ne smatra isključivo otološkim
simptomom, već složenim fenomenom na čiji
doživljaj znatno utječu emocionalni i kognitivni čimbenici. Prevalencija tinitusa slična je prevalenciji migrene i drugih bolnih stanja, što čini
znatan teret pojedincu i zdravstvenom sustavu,
Metode: U presječno istraživanje uključeno je
55 ambulantno liječenih pacijenata koji su prijavili
tinitus. Isključni kriteriji bili su psihotični
poremećaji i izražene kognitivne teškoće. Sudionici
su procijenjeni pomoću Upitnika depresivnosti,
anksioznosti i stresa (DASS-21) te Vizualne
analogne ljestvice za tinitus (TVAS), kojom
su procjenjivali subjektivni intenzitet tinitusa
na ljestvici od 0 do 10. Distribucija rezultata
na podljestvicama depresivnosti, anksioznosti
i stresa te na TVAS-u bila je normalna, zbog
čega su primijenjene parametrijske statističke
metode. Statistička značajnost određena je na
razini p < 0,05. Rezultati: Prosječna vrijednost
depresivnosti iznosila je 10,58 ± 13,22 bodova,
anksioznosti 9,69 ± 6,57 bodova, a stresa 11,52
± 5,50 bodova. Prosječna vrijednost intenziteta
tinitusa na TVAS-u bila je 5,62 ± 2,15. Većina
ispitanika ostvarila je rezultate koji upućuju na
izraženu prisutnost depresivnih i anksioznih
simptoma te stresa. Utvrđena je statistički značajna
pozitivna korelacija između intenziteta
tinitusa i dobi (r = 0,351; p = 0,009) te između
intenziteta tinitusa i anksioznosti (r = 0,348;
p = 0,010). Nisu pronađene statistički značajne
razlike u intenzitetu tinitusa s obzirom na
spol. Zaključak: U populaciji ambulantno liječenih
nepsihotičnih pacijenata veći intenzitet
tinitusa povezan je s višom razinom anksioznosti
i starijom životnom dobi. Rezultati upućuju
na važnu ulogu anksioznosti u subjektivnom
doživljaju tinitusa te naglašavaju potrebu za
integriranim biopsihosocijalnim pristupom u
procjeni i liječenju bolesnika s tinitusom.

Ključne riječi

tinitus; anksioznost; depresivnost; stres; psihijatrijski pacijenti

Hrčak ID:

352907

URI

https://hrcak.srce.hr/352907

Datum izdavanja:

15.6.2026.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 0 *