Sažetak sa skupa

https://doi.org/10.24869/spsih.2026.248

Psihodinamska perspektiva psihotične depresije – prikaz slučaja

Matea Galetić Pavlov ; Klinika za psihijatriju, Klinički bolnički centar Split, Spinčićeva 1, 21000 Split, Hrvatska *
Dora Vukorepa ; Klinika za psihijatriju, Klinički bolnički centar Split, Spinčićeva 1, 21000 Split, Hrvatska
Nina Rančić ; Klinika za psihijatriju, Klinički bolnički centar Split, Spinčićeva 1, 21000 Split, Hrvatska
Trpimir Glavina ; Klinika za psihijatriju, Klinički bolnički centar Split, Spinčićeva 1, 21000 Split, Hrvatska; Katedra za psihijatriju, Medicinski fakultet, Sveučilište u Splitu, Šoltanska 2, 21000 Split, Hrvatska
Tonka Borovina Marasović ; Klinika za psihijatriju, Klinički bolnički centar Split, Spinčićeva 1, 21000 Split, Hrvatska
Tonći Mastelić ; Klinika za psihijatriju, Klinički bolnički centar Split, Spinčićeva 1, 21000 Split, Hrvatska; Katedra za psihijatriju, Medicinski fakultet, Sveučilište u Splitu, Šoltanska 2, 21000 Split, Hrvatska; Katedra za psihološku medicinu, Medicinski fakultet, Sveučilište u Splitu, Šoltanska 2, 21000 Split, Hrvatska

* Dopisni autor.

Sažetak

Cilj rada jest prikazati slučaj pacijentice hospitalizirane
zbog depresivne dekompenzacije psihotičnog
intenziteta, a u kontekstu patološkog
žalovanja nakon smrti oca, te analizirati psihodinamske
mehanizme koji sudjeluju u nastanku
simptomatike. Sadašnja depresivna epizoda
počinje uslijed majčinih učestalih odlazaka
bratu, koji je dobio dijete. Iako je zbog toga bila
sretna, majčini odlasci doveli su do osjećaja
usamljenosti i napuštenosti. Otac je preminuo
prije dvije godine te su psihotični elementi bili
obilježeni slušnim halucinacijama u obliku glasa
pokojnog oca. Odnos s ocem opisuje bliskim,
ali ambivalentnim, obilježenim istodobno ljubavlju i nerazriješenom ljutnjom. Navodi da nikada nije u potpunosti prihvatila očevu smrt
te smatra da su sadašnje tegobe odgođena reakcija
žalovanja. U vrijeme očeve smrti bila je suočena
s brojnim životnim stresorima, zbog čega
nije imala dovoljno prostora za proživljavanje i
obradu gubitka objekta. Iz psihodinamske perspektive
slučaj se može razumjeti kao oblik patološkog
žalovanja u kojemu izgubljeni objekt
nije psihički napušten, već ostaje prisutan kroz
halucinatorni doživljaj. Očev glas predstavlja
introjektirani objekt koji održava vezu s pokojnikom,
dok sadržaj halucinacija upućuje na
unutarnje konflikte i potisnute impulse. Zbog
ambivalentnog odnosa prema ocu, osjećaji ljutnje
i agresije nisu mogli biti otvoreno izraženi
te su se nakon njegove smrti okrenuli prema
vlastitom Ja. Depresivna simptomatika može
se razumjeti kao izraz autoagresije, odnosno
agresivnih osjećaja koji su se, zbog nemogućnosti
usmjeravanja prema objektu, okrenuli
prema vlastitom Ja i manifestirali kroz krivnju
i samookrivljavanje. Tijekom liječenja došlo je
do postupnog povlačenja halucinacija, uz istodobnu
pojavu tuge, plačljivosti i anksioznosti,
ali i poboljšanja općeg funkcioniranja. Takav razvoj
može se tumačiti kao prelazak iz psihotične
obrane prema zdravijem procesu žalovanja i
emocionalne integracije gubitka.

Ključne riječi

psihotična depresija; psihodinamika; patološko žalovanje; halucinacije; gubitak objekta

Hrčak ID:

352909

URI

https://hrcak.srce.hr/352909

Datum izdavanja:

15.6.2026.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 0 *