Skoči na glavni sadržaj

Sažetak sa skupa

https://doi.org/10.24869/spsih.2026.308

Utjecaj sadržaja o mentalnom zdravlju na društvenim mrežama na percepciju psihopatologije kod adolescenata: prikazi kliničkih slučajeva

Ana Kaštelan ; Zavod za dječju i adolescentnu psihijatriju, Klinika za psihijatriju, Klinički bolnički centar Rijeka, Krešimirova 42, 51000 Rijeka, Hrvatska
Macha Natacha Bogdanović ; Zavod za dječju i adolescentnu psihijatriju, Klinika za psihijatriju, Klinički bolnički centar Rijeka, Krešimirova 42, 51000 Rijeka, Hrvatska *
Iva Kapetanović ; Zavod za dječju i adolescentnu psihijatriju, Klinika za psihijatriju, Klinički bolnički centar Rijeka, Krešimirova 42, 51000 Rijeka, Hrvatska
Lucia Turković ; Zavod za dječju i adolescentnu psihijatriju, Klinika za psihijatriju, Klinički bolnički centar Rijeka, Krešimirova 42, 51000 Rijeka, Hrvatska

* Dopisni autor.


Puni tekst: hrvatski pdf 70 Kb

str. 308-309

preuzimanja: 0

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 70 Kb

str. 308-309

preuzimanja: 0

citiraj


Sažetak

Uvod: Društvene mreže jedan su od glavnih
izvora informacija o mentalnom zdravlju među
adolescentima. Iako takvi sadržaji mogu pridonijeti
većoj informiranosti, često uključuju
pojednostavljene ili netočne prikaze psihopatologije
putem kojih adolescenti razumiju i interpretiraju
vlastite psihičke teškoće. Posebno
zabrinjava pojava samodijagnosticiranja i identificiranja
s populariziranim dijagnostičkim kategorijama.
Cilj: Prikazati utjecaj internetskih
sadržaja vezanih uz mentalno zdravlje na percepciju
i prezentaciju psihopatoloških simptoma
kod adolescenata tijekom psihijatrijske obrade. Prikazi slučajeva: Prikazano je sedam adolescenata hospitaliziranih na dječjoj i adolescentnoj
psihijatriji koji su tijekom obrade spontano
povezivali vlastite poteškoće s dijagnozama i
konceptima o kojima su prethodno informirani
putem društvenih mreža i internetskih sadržaja.
Najčešće su navodili sumnju na poremećaje
ličnosti, poremećaj disocijativnog identiteta,
bipolarni poremećaj, depresivne poremećaje,
ADHD, poremećaje iz spektra autizma te rodnu
disforiju. Uočena je sklonost prepoznavanju
vlastitih iskustava u pojednostavljenim opisima
simptoma te oslanjanju na iskustva influencera
i internetskih zajednica kao relevantan izvor
informacija. Zaključak: Društvene mreže i internetski
sadržaji značajan su čimbenik u oblikovanju
razumijevanja psihopatologije među
adolescentima. Tijekom psihijatrijske procjene
važno je sustavno ispitati izvore informacija o
mentalnom zdravlju kojima su mladi izloženi te
procijeniti njihov utjecaj na pojavu simptoma i
formiranje identiteta bolesti. Prikazani slučajevi
upućuju na potrebu razvoja programa medijske
pismenosti i psihoedukacije adolescenata i roditelja
te na potrebu daljnjih istraživanja utjecaja
digitalnih sadržaja na mentalno zdravlje mladih.

Ključne riječi

društvene mreže; digitalni sadržaji; mentalno zdravlje; adolescenti; samodijagnosticiranje

Hrčak ID:

353008

URI

https://hrcak.srce.hr/353008

Datum izdavanja:

15.6.2026.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 0 *