Izvorni znanstveni članak
Relikvijar sv. Anastazija iz Honorijeva mauzoleja na Marusincu u Saloni
Jasna Jeličić Radonić
Sažetak
Nedavno je u ormaru kapitularne dvorane samostana sv. Klare u Splitu pronađen ranokršćanski relikvijar prenesen iz splitske katedrale, gdje je bio pohranjen u oltaru sv. Staša. Budući da je riječ o kamenom kovčežiću u obliku ranokršćanskog sarkofaga, autorica istražuje njegovo podrijetlo u kontekstu ranokršćanske baštine Salone. Martir Anastazije poznat je ne samo iz hagiografskih izvora nego i iz arheoloških nalaza s cemeterijalnog kompleksa na Marusincu. Na osnovi rezultata brojnih istraživača tog ranokršćanskog groblja i revizijskih iskopavanja, E. Dyggve napravio je rekonstrukciju njegova izgleda datiravši nastanak složenog arhitektonskog sklopa u prvu polovinu 5. stoljeća, a raniji mauzolej u 4. stoljeće. Međutim, na temelju analize elemenata unutrašnjeg uređenja bazilike, crkvenog namještaja i podnih mozaika može se nedvojbeno zaključiti da je crkva sagrađena u Justinijanovo vrijeme. Pritom se može istaknuti i da su pojedini istraživači osporavali Dyggveov prijedlog izgleda mauzoleja. Očito je bio podignut za vrlo aktivnog nadbiskupa Honorija, velikog obnovitelja salonitanskih crkvenih građevina, koji je ujedno uredio novo biskupsko groblje na Marusincu. U apsidi kripte, ispred biskupova sarkofaga, tada je postavljen relikvijar s martirovim relikvijama. Nakon pada Salone opat Martin odatle uzima Anastazijevu relikviju i po papinu nalogu donosi je u Rim te se upravo u preuređenom mauzoleju nastavlja kult martira. Dolaskom Ivana Ravenjanina i uspostavom splitske crkvene
organizacije prenose se relikvije salonitanskih martira sv. Duje i sv. Anastazija u splitsku prvostolnicu te je tada donesen i ranokršćanski relikvijar u oltar sv. Staša.
Ključne riječi
relikvijar sv. Anastazija; cemeterijalni kompleks na Marusincu; Honorijev mauzolej na Marusincu; Ivan Ravenjanin; prijenos relikvijara sv. Anastazija u splitsku katedralu
Hrčak ID:
353283
URI
Datum izdavanja:
31.12.2025.
Posjeta: 0 *