Izvorni znanstveni članak
PROMJENA STANJA HUMIZACIJE U ŠUMI BUKVE I JELE (Calamintho-Abieti-Fagetum-Ht. 1938) NA KRŠU ZAPADNE HRVATSKE
Jakob Martinović
; Braće Domany 4, Zagreb, Hrvatska
Andrija Vranković
; Božidara Magovca 55, Zagreb, Hrvatska
Ante Kutle
; "Lijepa naša", Palmotićeva 17, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Autore zanima kako gospodarenje sa šumama utječe na prirodno stečenu proizvodnu snagu tla i njegovu konzervacijsku ulogu u zaštiti okoliša. S tim u svezi u radu je obavljena periodička karakterizacija stanja humizacije tla (razdoblje 1965 - 2008. god.) u šumi bukve i jele, gospodarski najpro-duktivnijem šumskom ekosustavu zapadne Hrvatske. Istraživani ekosustav određen je pedološko-vegetacijskim slijedom i to: Tip tla je srednje duboko smeđe tlo na vapnencu i dolomitu (kalcikambisol), a vegetacijsku jedinicu čini klimatogena biljna zajednica Calamintho - Abieti - Fagetum (Ht.1938 ). Na 22 primjerna objekta (Gorski kotar, Velika i Mala Kapela i Velebit) u humusno - akumulativnom horizontu tla analizirano je (2008. god.) stanje pH vrijednosti, koncentracija humusa i dušika i C / N odnosa, a na osnovi prosječnih uzoraka Jenny - evih tessera i uspoređenih u odnosu na podatke iz ranijih istraživanja. Uspoređeno je i zatečeno stanje sastojina sa šumsko-sastojinskim normalama za tu biljnu zajednicu s posebnim naglaskom na omjer vrsta drveća.
U razdoblju od 44 godine (1965 - 2008.) kao najznačajniji nalazi utvrđen je trend pada humizacije, smanjila se koncentracija humusa za oko 25 %. Odnos ugljika prema dušiku (C / N) u tlu nalazi se u rasponu od 15,2 (1965 - 1970) do 13,1 (2008.) god. Usporedba stanja reakcije tla (pH-vrijednosti) iz 1965 i 2008. god pokazuje, da je isto tlo (kalcikambisol) u istoj biljnoj zajednici prešlo iz slabo-kisele reakcije u kategoriju osrednje kiselosti tj. pH-vrijednost se u prosjeku snizila od 6,4 na 5,8. Na primjeru 22 šumska odjela utvrđeno je, da sadašnje prosječno stanje sastojina jako odstupa od projektirane normale. Ukupna proizvodnost jele i bukve iznosi prosječno 6,4 m3/ha godišnje, odnosno 57-62 % od po normalama moguće proizvodnje. Proizvodnost same jele (2,85 m3/ha) još je nepovoljnija s obzirom, da iznosi tek 30 - 40 % mogućnosti staništa (klime i tla).
Ključne riječi
Hrčak ID:
38031
URI
Datum izdavanja:
20.5.2009.
Posjeta: 2.078 *