Stručni rad

IMPLICITNE TEORIJE INTELIGENCIJE UČENIKA OSMIH RAZREDA

Kristina KOPIĆ ; Filozofski fakultet, Zagreb
Andrea VRANIĆ ; Filozofski fakultet, Zagreb
Predrag ZAREVSKI ; Filozofski fakultet, Zagreb

Sažetak

Na uzorku od 330 učenika i učenica osmih razreda
osnovnih škola primijenjen je upitnik ITI-VIII (Kopić,
Vranić i Zarevski, 2007.) kojim su ispitane implicitne
teorije inteligencije. U opisu inteligentnih osoba navode
se osobine koje se mogu kategorizirati u kognitivne
sposobnosti (28%), praktičnu inteligenciju (27%),
interpersonalne osobine (18%), motivaciju (10%),
"akademsku" inteligenciju i verbalne sposobnosti (8%)
te ostale osobine ličnosti i fizičke karakteristike (8%).
Najveći dio sudionika smatra da na inteligenciju u
podjednakoj mjeri utječu naslijeđe i okolina (64%),
da se inteligencija može mnogo povećati (57%), da prije
svega školovanje može znatno povećati inteligenciju (51%),
da uspjeh u školovanju uvelike ovisi o inteligenciji (49%),
kao i uspjeh u poslu (61%), da je inteligencija najvažnija
za školski uspjeh u matematici (45%) i fizici (25%), da
nema spolnih razlika u inteligenciji u njihovoj (48%)
ni u odrasloj dobi (45%) te da su osobe najinteligentnije
između 21. i 39. godine (43%), tj. u razdoblju rane zrele
dobi. Pojedini aspekti implicitnih teorija inteligencije
pokazuju očekivane, ali razmjerno niske, povezanosti
logičnoga trenda. Ovo je prvo istraživanje te vrste u
Hrvatskoj na uzrastu ranih adolescenata. Najznačajniji
je rezultat da učenici imaju formirane implicitne teorije
inteligencije vrlo slične onima maturanata srednjih škola,
što znači da se razmjerno rano razvijaju koncepti o
inteligenciji.

Ključne riječi

implicitne teorije inteligencije; rana adolescencija; metoda prototipa; egzemplarna metoda

Hrčak ID:

39003

URI

https://hrcak.srce.hr/39003

Datum izdavanja:

30.6.2009.

Podaci na drugim jezicima: engleski njemački

Posjeta: 5.390 *