hrcak mascot   Srce   HID

Društvena istraživanja : časopis za opća društvena pitanja, Vol.18 No.3 (101) Lipanj 2009.

Stručni rad

IMPLICITNE TEORIJE INTELIGENCIJE UČENIKA OSMIH RAZREDA

Kristina KOPIĆ ; Filozofski fakultet, Zagreb
Andrea VRANIĆ ; Filozofski fakultet, Zagreb
Predrag ZAREVSKI ; Filozofski fakultet, Zagreb

Puni tekst: hrvatski, pdf (186 KB) str. 503-521 preuzimanja: 1.330* citiraj
APA 6th Edition
KOPIĆ, K., VRANIĆ, A. i ZAREVSKI, P. (2009). IMPLICITNE TEORIJE INTELIGENCIJE UČENIKA OSMIH RAZREDA. Društvena istraživanja, 18 (3 (101)), 503-521. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/39003
MLA 8th Edition
KOPIĆ, Kristina, et al. "IMPLICITNE TEORIJE INTELIGENCIJE UČENIKA OSMIH RAZREDA." Društvena istraživanja, vol. 18, br. 3 (101), 2009, str. 503-521. https://hrcak.srce.hr/39003. Citirano 19.09.2018.
Chicago 17th Edition
KOPIĆ, Kristina, Andrea VRANIĆ i Predrag ZAREVSKI. "IMPLICITNE TEORIJE INTELIGENCIJE UČENIKA OSMIH RAZREDA." Društvena istraživanja 18, br. 3 (101) (2009): 503-521. https://hrcak.srce.hr/39003
Harvard
KOPIĆ, K., VRANIĆ, A., i ZAREVSKI, P. (2009). 'IMPLICITNE TEORIJE INTELIGENCIJE UČENIKA OSMIH RAZREDA', Društvena istraživanja, 18(3 (101)), str. 503-521. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/39003 (Datum pristupa: 19.09.2018.)
Vancouver
KOPIĆ K, VRANIĆ A, ZAREVSKI P. IMPLICITNE TEORIJE INTELIGENCIJE UČENIKA OSMIH RAZREDA. Društvena istraživanja [Internet]. 30.06.2009. [pristupljeno 19.09.2018.];18(3 (101)):503-521. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/39003
IEEE
K. KOPIĆ, A. VRANIĆ i P. ZAREVSKI, "IMPLICITNE TEORIJE INTELIGENCIJE UČENIKA OSMIH RAZREDA", Društvena istraživanja, vol.18, br. 3 (101), str. 503-521, lipanj 2009. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/39003. [Citirano: 19.09.2018.]

Sažetak
Na uzorku od 330 učenika i učenica osmih razreda
osnovnih škola primijenjen je upitnik ITI-VIII (Kopić,
Vranić i Zarevski, 2007.) kojim su ispitane implicitne
teorije inteligencije. U opisu inteligentnih osoba navode
se osobine koje se mogu kategorizirati u kognitivne
sposobnosti (28%), praktičnu inteligenciju (27%),
interpersonalne osobine (18%), motivaciju (10%),
"akademsku" inteligenciju i verbalne sposobnosti (8%)
te ostale osobine ličnosti i fizičke karakteristike (8%).
Najveći dio sudionika smatra da na inteligenciju u
podjednakoj mjeri utječu naslijeđe i okolina (64%),
da se inteligencija može mnogo povećati (57%), da prije
svega školovanje može znatno povećati inteligenciju (51%),
da uspjeh u školovanju uvelike ovisi o inteligenciji (49%),
kao i uspjeh u poslu (61%), da je inteligencija najvažnija
za školski uspjeh u matematici (45%) i fizici (25%), da
nema spolnih razlika u inteligenciji u njihovoj (48%)
ni u odrasloj dobi (45%) te da su osobe najinteligentnije
između 21. i 39. godine (43%), tj. u razdoblju rane zrele
dobi. Pojedini aspekti implicitnih teorija inteligencije
pokazuju očekivane, ali razmjerno niske, povezanosti
logičnoga trenda. Ovo je prvo istraživanje te vrste u
Hrvatskoj na uzrastu ranih adolescenata. Najznačajniji
je rezultat da učenici imaju formirane implicitne teorije
inteligencije vrlo slične onima maturanata srednjih škola,
što znači da se razmjerno rano razvijaju koncepti o
inteligenciji.

Ključne riječi
implicitne teorije inteligencije; rana adolescencija; metoda prototipa; egzemplarna metoda

Hrčak ID: 39003

URI
https://hrcak.srce.hr/39003

[engleski] [njemački]

Posjeta: 2.481 *