Tranzicija, Vol. 11 No. 23-24, 2009.
Izvorni znanstveni članak
KOZARSKA PROIZVODNJA I GOSPODARSKI POLOŽAJ PROIZVOĐAČA U REPUBLICI HRVATSKOJ NA PUTU PREMA EU
Zoran Grgić
orcid.org/0000-0003-1635-4316
; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Branka Šakić-Bobić
; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Vesna Očić
; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Sažetak
U Europi uzgoj koza nije toliko značajan koliko je to uzgoj ovaca. Europa drži tek nešto više od 2% od ukupnog broja koza Svijeta. Najveći europski proizvođači kozjih proizvoda su Grčka, Španjolska i Francuska, dok se najviše mesa u EU uvozi iz Novog Zelanda. Novi sustav potpora u EU (CAP Reform Agreement, 2003.) donio je proizvođačima u pravilu smanjenje novčanih potpora. Kozarska se proizvodnja pak, zbog svoje važnosti za korištenje resursa društva, nalazi izvan ekonomskih kriterija te je u situaciji da može koristiti i dodatne oblike potpore. Hrvatska ima oko 1,1 tisuću uzgajivača s nešto više od 50 000 grla koza i jarčeva. Prosječno svako gospodarstvo posjeduje 46 grla, što govori o ekstenzivnosti uzgoja. Gotovo 2/3 koza se nalazi na posjedima s manje od 3 ha, dok je svega 8% koza na posjedima većim od 10 ha. Svega nešto više od 10% gospodarstava s kozama imaju više od 10 ha, tj. spadaju u kategoriju “ vitalnih „ gospodarstava. Iznos poticaja po uzgojno valjanom grlu u Hrvatskoj iznosi 300 kn/godišnje, dok je udio poticaja za proizvodnju mlijeka od oko 600 l oko 19%. S poticajima koje gospodarstvo ostvaruje u biljnoj proizvodnji vrijednost poticaja se kreće preko 1/3 ukupnih prihoda gospodarstva. To je puno veći dio udjela u prihodu nego je to slučaj u zemljama EU, zbog čega će biti vrlo važno pratiti kako će se odvijati potpora kozarskoj proizvodnji unutar EU, da bi se ovaj sektor učinio čim stabilnijim i konkurentnijim prije pristupa Hrvatske EU.
Ključne riječi
kozarstvo; potpore; EU; Republika Hrvatska
Hrčak ID:
44544
URI
Datum izdavanja:
15.12.2009.
Posjeta: 1.316 *