Izvorni znanstveni članak
Značenje novoga genotipa ozimoga graška u proizvodnji mlijeka na obiteljskim gospodarstvima
Darko Uher
; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska cesta 25, Zagreb
Mihaela Blažinkov
Ana Pisačić
Kristina Gršić
Gordana Županac
Sažetak
Krmni grašak (Pisum sativum L.) postaje sve zastupljenija krmna mahunarka na oranicama Republike Hrvatske. Trogodišnjim istraživanjima (od 2003. do 2005.) utvrđivan je utjecaj učinkovitosti bakterizacije sjemena ozimoga graška i prihrane dušikom na produktivnost novoga genotipa ozimoga graška G3 u proizvodnji mlijeka na obiteljskim gospodarstvima. Prije sjetve izvršena je bakterizacija sjemena graška sojem Rhizobium leguminosarum bv. viciae 1001 iz zbirke Zavoda za mikrobiologiju Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Iz rezultata istraživanja utvrđen je ukupno najveći broj kvržica na korijenu graška kod bakterizirane varijante (39,7 kvržica/biljka), kao i masa suhe tvari kvržica (0,203 g/biljka). Najveći prinos suhe tvari graška utvrđen je na bakteriziranoj varijanti (4,33 t ha-1). Ukupni prinosi suhe tvari smjese graška i pšenice iznosili su od 8,92 t ha-1 (kontrola) do 10,64 t ha-1 (prihrana dušikom). Najveći prinos sirovih bjelančevina graška utvrđen je na bakteriziranoj varijanti (266 kg ha-1) u 2003., (672 kg ha-1) u 2004. i (853 kg ha-1) 2005. godini. Na temelju ovih istraživanja možemo zaključiti da je najveći prinos suhe tvari (4,33 t ha-1) i sirovih bjelančevina ostvaren bakterizacijom novoga genotipa ozimoga krmnoga graška G3.
Ključne riječi
ozimi grašak; bakterizacija; prihrana dušikom; prinos; kakvoća
Hrčak ID:
45055
URI
Datum izdavanja:
10.12.2009.
Posjeta: 1.999 *