Filozofska istraživanja, Vol. 26 No. 1, 2006.
Izvorni znanstveni članak
Pluralizam i pluriperspektivizam
Ante Čović
Sažetak
Raspravu o pluralizmu u području filozofije autor otvara razlikovanjem institucionalne i supstancionalne razine filozofskog pluralizma. Dok se institucionalni pluralizam odnosi na vanjske uvjete i okolnosti mišljenja i obilježava otvorenost i neutralnost filozofskih institucija, supstancionalni pluralizam izražava odnos prema istini kao imanentnom cilju svakog mišljenja. U tom odnosu pluralizam gubi svaki smisao, jer se istina može pluralizirati samo u svojim aspektima, pa se, sukladno tome, i supstancijalni pluralizam može odraziti kao pluralizam perspektiva (pluriperspektivizam). Pluriperspektivizam se, u razlici prema relativističkom perspektivizmu, pobliže određuje kao integrativni perspektivizam, odnosno kao interaktivno povezivanje perspektiva u metodološkom obrascu stvaranja orijentacijskog znanja. Paradigma orijentacijskog znanja, koja se artikulira u protuteži prema monoperspektivizmu novovjeke znanosti, postaje tako duhovnim obilježjem nove epohe. U članku se ekspliciraju kategorijalna razlikovanja "objektne i smisaone istine" (Friedrich Kaulbach), te s druge strane "uporabnog i orijentacijskog znanja" (Jurgen Mittelstrass), kako bi se prijelom svjetskopovijesnih epoha mogao izraziti ne samo sredstvima teorije istine nego istodobno obrazložiti i na epistemološkoj razini.
Ključne riječi
Pluralizam; pluriperspektivizam; integrativnost; objektna i smisaona istina; uporabno i orijentacijsko znanje, Freidrich Kaulbach; Jurgen Mittelstrass; prijelom epoha
Hrčak ID:
4590
URI
Datum izdavanja:
3.4.2006.
Posjeta: 4.269 *