hrcak mascot   Srce   HID

Filozofska istraživanja, Vol.26 No.1 Travanj 2006.

Izvorni znanstveni članak

Pluralizam i pluriperspektivizam

Ante Čović

Puni tekst: hrvatski, pdf (67 KB) str. 7-12 preuzimanja: 827* citiraj
APA 6th Edition
Čović, A. (2006). Pluralizam i pluriperspektivizam. Filozofska istraživanja, 26 (1), 7-12. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/4590
MLA 8th Edition
Čović, Ante. "Pluralizam i pluriperspektivizam." Filozofska istraživanja, vol. 26, br. 1, 2006, str. 7-12. https://hrcak.srce.hr/4590. Citirano 23.10.2018.
Chicago 17th Edition
Čović, Ante. "Pluralizam i pluriperspektivizam." Filozofska istraživanja 26, br. 1 (2006): 7-12. https://hrcak.srce.hr/4590
Harvard
Čović, A. (2006). 'Pluralizam i pluriperspektivizam', Filozofska istraživanja, 26(1), str. 7-12. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/4590 (Datum pristupa: 23.10.2018.)
Vancouver
Čović A. Pluralizam i pluriperspektivizam. Filozofska istraživanja [Internet]. 03.04.2006. [pristupljeno 23.10.2018.];26(1):7-12. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/4590
IEEE
A. Čović, "Pluralizam i pluriperspektivizam", Filozofska istraživanja, vol.26, br. 1, str. 7-12, travanj 2006. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/4590. [Citirano: 23.10.2018.]

Sažetak
Raspravu o pluralizmu u području filozofije autor otvara razlikovanjem institucionalne i supstancionalne razine filozofskog pluralizma. Dok se institucionalni pluralizam odnosi na vanjske uvjete i okolnosti mišljenja i obilježava otvorenost i neutralnost filozofskih institucija, supstancionalni pluralizam izražava odnos prema istini kao imanentnom cilju svakog mišljenja. U tom odnosu pluralizam gubi svaki smisao, jer se istina može pluralizirati samo u svojim aspektima, pa se, sukladno tome, i supstancijalni pluralizam može odraziti kao pluralizam perspektiva (pluriperspektivizam). Pluriperspektivizam se, u razlici prema relativističkom perspektivizmu, pobliže određuje kao integrativni perspektivizam, odnosno kao interaktivno povezivanje perspektiva u metodološkom obrascu stvaranja orijentacijskog znanja. Paradigma orijentacijskog znanja, koja se artikulira u protuteži prema monoperspektivizmu novovjeke znanosti, postaje tako duhovnim obilježjem nove epohe. U članku se ekspliciraju kategorijalna razlikovanja "objektne i smisaone istine" (Friedrich Kaulbach), te s druge strane "uporabnog i orijentacijskog znanja" (Jurgen Mittelstrass), kako bi se prijelom svjetskopovijesnih epoha mogao izraziti ne samo sredstvima teorije istine nego istodobno obrazložiti i na epistemološkoj razini.

Ključne riječi
Pluralizam; pluriperspektivizam; integrativnost; objektna i smisaona istina; uporabno i orijentacijsko znanje, Freidrich Kaulbach; Jurgen Mittelstrass; prijelom epoha

Hrčak ID: 4590

URI
https://hrcak.srce.hr/4590

[njemački]

Posjeta: 1.846 *