Izvorni znanstveni članak

Seksistički diskurs rodnog identiteta

Branka Galić ; Odsjek za sociologiju, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu

Sažetak

To što smo rođeni kao žene i muškarci nužno znači da živimo različite živote. Oslanjajući se na razvijene feminističke pristupe, koji problematiziraju odnose raspodjele moći između rodova nastoji se pokazati seksistički diskurs koji se u varijantama tradicionalne i moderne forme prepoznaje u svijesti ispitivane populacije Hrvatske, i to u nizu društvenih odnosa - pojedinaca, obitelji, rada u kući i na tržištu, politici, itd.
Razotkrivanje seksističkog diskursa rodnog identiteta u hrvatskom društvu provedeno je empirijskim uvidom u mišljenja hrvatskih gra|ana prema konceptualnom modelu "tradicionalnog" i "modernog" seksizma. Cilj je bio utvrditi temeljnu strukturu seksističkih koncepata, te utjecaj drugih varijabli (bračnog statusa, regionalne pripadnosti, dobnih i obrazovnih razlika) na ove koncepte. Glavni rezultati potvrdili su tezu o, poglavito muškom, starijem i niže obrazovanom dijelu hrvatske populacije kao onom koja u svojoj svijesti njeguje osebujne tradicionalne i moderne seksizme, čime se uklapa u korpus vrlo brojnih znanstvenih radova o ovoj temi sa sličnim rezultatima.

Ključne riječi

feminizam; hrvatsko društvo; modernizam; muškarac; patrijarhat; rod; rodni identitet; rodni odnos; rodna uloga; seksizam; spol; tradicionalizam; žena

Hrčak ID:

47822

URI

https://hrcak.srce.hr/47822

Datum izdavanja:

15.12.2004.

Podaci na drugim jezicima: engleski njemački

Posjeta: 7.658 *