Izvorni znanstveni članak

Križarski ratovi i diskurs filozofije povijesti

Alen Tafra ; Pula, Hrvatska

Sažetak

Metageografijska kategorija Zapada svoju kurentnost u medijskom i akademskom diskursu najviše duguje temeljnoj longitudinalnoj podjeli u odnosu na Istok. Prostorno-vremenska univerzalizacija svjetske povijesti pritom je arbitrarna, izvorno europska konstrukcija. Tragamo li za podrijetlom modernoga pojma Europe i europskog identiteta, otkrivamo u kojoj je mjeri islam čimbenik njihova nastanka. Ranonovovjekovni europski humanisti reaktualiziraju antičke konstrukcije Istoka i Zapada – ili Europe i Azije – u smislu čvrstih kulturalnih i političkih granica. Ipak, oni pritom ponajviše započinju sekularizaciju kršćanstva (Christianitas) kao srednjevjekovnog oblika zapadnog jedinstva. Kako je rečeni identitet bitno oblikovan u križarskim ratovima, prirodno se nameće situiranje teme u uži, južnoeuropski i mediteranski kontekst odnosa različitih tradicija. Promišljanje diskursa filozofije povijesti o križarskim ratovima u ovom se radu nastoji povezati s novijim postignućima postkolonijalne teorije i medievistike.

Ključne riječi

križarski ratovi; filozofija povijesti; kršćanstvo; islam; orijentalizam; medievistika; renesansa; Voltaire; G. W. F. Hegel; F. Nietzsche

Hrčak ID:

48490

URI

https://hrcak.srce.hr/48490

Datum izdavanja:

8.2.2010.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.961 *