Prethodno priopćenje

Treba li reformu energetskog sektora reformirati?

Goran Granić ; Dr. sc. at al., Energetski Institut "Hrvoje Požar" Zagreb
Damir Pešut ; Mr. sc., Energetski Institut "Hrvoje Požar" Zagreb
Nada Jandrilović ; Mr. sc., Energetski Institut "Hrvoje Požar" Zagreb
Branka Jelavić ; Dr. sc., Energetski Institut "Hrvoje Požar" Zagreb
Mladen Zeljko ; Dr. sc., Energetski Institut "Hrvoje Požar" Zagreb

Sažetak

Izgradnja otvorenog tržišta energije u umreženim sustavima (električna energija i plin, a na lokalnoj razini i toplinska energija) je najznačajnija aktivnost u posljednjih desetak godina s kojom su zaokupljeni svi koji se bave energetikom ili su na neki način vezani uz nju. Iako je otvaranje tržišta energije proces koji je u razvijenom dijelu svijeta daleko odmakao i kao takav nema alternativu, u raspravama su još uvijek prisutna dva suprotstavljena stava: prvi, otvoreno tržište će omogućiti slobodu izbora i razriješiti sve probleme na koje nailazi i drugi, otvoreno tržište ne donosi ništa novo, osim što smanjuju sigurnost opskrbe.
U članku se raspravlja o dosadašnjem tijeku reforme energetskog sektora u Europi, ciljevima, postignućima, problemima i nedoumicama. Posebno su analizirani dugoročni i sigurnosni aspekti opskrbe energijom u Europi. Osim zakonodavnih promjena pravila uređenja otvorenog tržišta energije, a prije svega tržišta električne energije i prirodnog plina, proteklo razdoblje je dinamično i u promjenama institucionalnog okvira, kao što su: porast broja članica EU-a, povećanje broja zemalja koje žele biti članicom EU-a (zemlje kandidati ili potencijalni kandidati), te promjene u ostalim europskim zemljama od kojih je Rusija najznačajniji proizvođač energije.
Analizirana su i pitanja odgovornosti na liniji država – regulator - operator sustava - trgovac - kupac energije. U Europi je to još složenije jer se u sustav odgovornosti uključuju i institucije Europske unije, pa su osobito važni odnosi: EU - država – regulator – operator sustava – trgovac - kupac energije.
Analizirano je i pitanje okrupnjavanja energetskih tvrtki, stvaranje energetskih megasubjekata te njihov utjecaj na daljnji razvoj tržišta. Pitanje monopola sada se pojavljuje u sasvim drugom obliku.
U zaključcima su dane sugestije za moguće mjere institucionalnog utjecaja na razvoj tržišta energije, posebno umreženih sustava, koje mogu pozitivno utjecati na sigurnost i stabilnost sustava te razvoj tržišta energije i njegovu dugoročnu održivost.

Ključne riječi

energetski sektor; reforma; tržište energije

Hrčak ID:

49293

URI

https://hrcak.srce.hr/49293

Datum izdavanja:

28.12.2008.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.010 *