Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

POGRANIČNA MIMIKRIJA: CARSKA NASLJEĐA, NACIONALNA STAJALIŠTA I REGIONALNI IDENTITET U HRVATSKOJ ISTRI NAKON 1990-IH

Emilio Cocco orcid id orcid.org/0000-0002-0537-7267 ; Department of Theories and Policies of Social Development, University of Teramo, Teramo


Puni tekst: hrvatski pdf 89 Kb

str. 28-28

preuzimanja: 383

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 198 Kb

str. 7-28

preuzimanja: 935

citiraj


Sažetak

Carska nasljeđa imaju dvostruku prirodu: mogu se iskoristiti za podupiranje etno-nacionalne identifikacije, ali i za naglašavanje lokalno utemeljenih narativa o hibridnim identitetima i višestrukim
pripadnostima. Temeljna je pretpostavka da ta dvostruka priroda carskih nasljeđa nastaje u kontekstu problematičnih odnosa između koncepcija nacionalnosti i državljanstva. Hipoteza je ispitana u kontekstu aktiviranja diskursa carskog nasljeđa na lokalnoj razini – u hrvatskoj Istri 1990-ih – kada su iskorišteni kao protu-priče društvenoj i kulturnoj homogenizaciji, koju je propagirala hrvatska
vlada. Pristalice regionalizma u Istri reagirali su na projekt državnog homogeniziranja provodeći drukčiju i unekoliko suprotnu strategiju, koja se može opisati u terminima jasnog razdvajanja između nacionalnosti i državljanstva. Njihov je regionalizam ciljao, s jedne strane, na promatranje nacionalnosti kao privatnog a ne političkog izbora, a, s druge strane, na uspostavljanje precizne veze između
pojedinačne pripadnosti regionalnom pograničnom teritoriju i pravu na državljanstvo. Drugim riječima, za mnoge Istrane nečija se nacionalnost mogla promijeniti, ali je postojao nepromjenjiv obrazac identifikacije s lokalnim područjem. Ta identifikacija, koju sintetizira pojam “istrijanstvo” [Istria-ness], podrazumijeva multietnički i multinacionalni osjećaj pripadnosti pograničnoj regiji onkraj državnih granica. Priroda toga pograničnog identiteta, iako prilično različita u svom sadržaju jer mu svi pridaju različita tumečenja, ipak otkriva svoju jasnu funkciju: osobnu potragu za zaštitom, pa čak i fizičkim opstankom u opasnom procesu tranzicije koja se odvijala na području gdje se državni identitet često mijenjao i nacionalnost je često bila predmetom diskriminacije. Dakle, mimetička je identifikacija provedena na vrlo subjektivnoj osnovi, ali niti s etno-nacionalnom skupinom niti s državom.

Ključne riječi

Istra; granica; politički identiteti; carska nasljeđa

Hrčak ID:

53530

URI

https://hrcak.srce.hr/53530

Datum izdavanja:

15.6.2010.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.177 *