Izvorni znanstveni članak

UTJECAJ ORGANSKE GNOJIDBE NA PRINOS, KEMIJSKI SASTAV I HRANIDBENU VRIJEDNOST ZRNA KUKURUZA

Želimir Vukobratović ; Visoko gospodarsko učilište u Križevcima, Križevci, Hrvatska
Marija Vukobratović ; Visoko gospodarsko učilište u Križevcima, Križevci, Hrvatska
Vinko Pintić ; Visoko gospodarsko učilište u Križevcima, Križevci, Hrvatska
Franjo Poljak ; Hrvatska poljoprivredna agencija, Križevci, Hrvatska
Nataša Pintić-Puklec ; Hrvatska poljoprivredna agencija, Križevci, Hrvatska
Marija Premec ; Hrvatska poljoprivredna agencija, Križevci, Hrvatska

Sažetak

Zbog sve većeg zanimanja za zaštitu okoliša, povećanje plodnosti tla, ali i zbog mogućnosti dodatnog zapošljavanja stanovništva ruralnih područja, na pokušalištu Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima, provedeno je istraživanje o mogućnostima proizvodnje stočne hrane na principima ekološke poljoprivrede. Pokus je postavljen po slučajnom bloknom rasporedu u četiri ponavljanja. Veličina parcele svakoga gojidbenog tretmana iznosila je 70 m2, a tretmani su bili: I - kontrola (bez gnojidbe); II - mineralna gnojidba (200 kg ha-1 N, 150 kg ha-1 P2O5 i 300 kg ha-1 K2O); III - 10 t ha-1 komposta od goveđeg gnoja; IV - 10 t ha-1 komposta od konjskog gnoja; V - 10 t ha-1 komposta od separata svinjske gnojovke; VI - 6 t ha-1 komposta od pilećeg gnoja. Istraživanje je provedeno
tijekom 2008. s hibridom kukuruza Pioneer PR38A24 FAO skupine 380. Najveći ostvareni prinos (14,95 t ha-1) i najveći sadržaj sirovih proteina (98,28 g kg-1) utvrđeni su kod tretmana II (mineralna gnojidba), dok su prinosi gojidbenih tretmana III – VI, kod kojih su primjenjivana organska gnojiva, manji za 23 – 32%, a sadržaj sirovih proteina za 13 – 36%. Nasuprot tome sadržaj sirovih masti, ME i NEL-a po kg suhe tvari najmanji su kod tretmana II (mineralna gnojidba), a značajno veći kod tretmana gdje su korištena organska gnojiva različitog podrijetla. Analizom varijance utvrđeno je da između svih prosječnih analitičkih parametara postoje statistički značajne razlike na 5%-tnoj razini (P<0,05), dok su razlike na 1%-tnoj razini (P<0,01) utvrđene kod ostvarenoga prinosa i sadržaja sirovoga proteina te NEL-a. Za zaključiti je da se u ekološkoj proizvodnji i gnojidbom samo organskim gnojivima, neovisno o njihovom podrijetlu, postižu nešto niži prinosi po jedinici površine, međutim zbog pozitivnog učinka organske tvari u tlu, koristi će biti puno veće.

Ključne riječi

zaštita okoliša; organska gnojiva; zrno kukuruza; kemijski sastav; hranidbena vrijednost

Hrčak ID:

60611

URI

https://hrcak.srce.hr/60611

Datum izdavanja:

15.8.2010.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.350 *