Prethodno priopćenje
Od divljega prirodnog svijeta do industrijskih velegradova: ekološka povijest ljudskih društava
Tomislav Markus
; Hrvatski institut za povijest
Sažetak
Autor analizira ekološku povijest ljudskih društava od pleistocenskih sakupljačalovaca do suvremenih industrijskih društava. Ekološki utjecaj sakupljača-lovaca bio je relativno malen, najčešće u obliku uporabe vatre i eventualno, za što ne postoje jasni dokazi, kod istrebljenja nekoliko desetaka vrsta u sjevernoj Americi i
Australiji. No, to je uvijek ostao čisti, organski i divlji okoliš na koji je čovjek genetski prilagođen. Sustavno uništavanje divljih staništa i divljih vrsta u korist širenja domestificiranoga okoliša s nekoliko domaćih biljnih i životinjskih vrsta počinje s neolitskom domestifikacijom i postupnim porastom stanovništva u dolinama velikih rijeka prije deset do dvanaest tisuća godina. U agrarnim civilizacijama demografski pritisak i intenzivna poljoprivreda bili su osnovni uzroci ekološke destrukcije, posebno deforestizacije i salinizacije tla. Ta je praksa u nekim slučajevima - poput Sumerana, Rimljana i Maja - bila osnovni uzrok opadanja i sloma složenih društava. Moderna industrijska društva ostvaruju daleko najveći ekološki utjecaj i masovnu ekološku destrukciju na globalnoj razini. Posljednjih stotinjak godina dolazi do šestoga velikog istrebljenja vrsta, sustavnoga uništavanja eko-sustava i desetina tisuća
vrsta, osiromašivanja planetarnoga bioma, uvođenja stranih (egzogamnih) vrsta u nova staništa, masovnoga građenja brana i cesta, masovne motorizacije i tako dalje. U gradovima - u kojima živi više od polovice čovječanstva - često je visoka razina zagađenosti zraka, zvuka, hrane i vode. Različiti oblici ekološke destrukcije - od
zagađivanja neposrednoga okoliša do uništavanja divljih staništa i vrsta - uglavnom su posljedica provođenja evolucijski netestiranih djelatnosti i života u neprirodnom okruženju domestifikatorskih/civiliziranih društava, koje nemaju uporišta u ljudskoj evolucijskoj prošlosti i na koje čovjek genetski nije prilagođen.
Ključne riječi
sakupljači-lovci; ekologija civilizacija; ekološka destrukcija; zagađivanje; teorija bio-socijalnoga diskontinuiteta; industrijska društva; slom
Hrčak ID:
63767
URI
Datum izdavanja:
29.12.2010.
Posjeta: 2.003 *