Šumarski list, Vol. 135 No. 1-2, 2011.
Stručni rad
Analiza šteta od smeđih medvjeda u Hrvatskoj u razdoblju od 2004. do 2009. godine
Magda Sindičić
orcid.org/0000-0002-1391-3648
; Zavod za biologiju, patologiju i uzgoj divljači, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Heinzelova 55, 10 000 Zagreb
Davor Zec
; Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Zagreb
Đuro Huber
; Zavod za biologiju, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Sažetak
Jedan od najvažnijih elemenata modernog gospodarenja smeđim medvjedima je sukob između medvjeda i ljudi, a ekonomski gubitci su čimbenik koji najviše doprinosi negativnim stavovima javnosti prema smeđem medvjedu. U Hrvatskoj je populacija od oko 1 000 medvjeda gotovo dosegla biološki i socijalni kapacitet. Medvjed je u Hrvatskoj divljač, zaštićena lovostajem i odstrijelnim kvotama koje se propisuju godišnjim Akcijskim planovima. Plan gospodarenja smeđim medvjedom u Republici Hrvatskoj i Zakon o lovstvu reguliraju naknadu štete koju počini medvjed. Na područjima gdje je medvjed stalno prisutan i njime se gospodari, štetu nadoknađuje ovlaštenik prava lova, dok na područjima gdje nisu ustanovljena lovišta štetu nadoknađuje osoba koja upravlja zemljištem. Cilj rada je prikazati i analizirati podatke o štetama koje je smeđi medvjed počinio u Hrvatskoj u prvih 6 godina (2004–2009) provođenja Plana gospodarenja smeđim medvjedom tj. prvih šest godina organiziranog prikupljanja takvih podataka. U tom razdoblju prijavljeno je ukupno 227 slučajeva šteta (prosječno 37,8 slučaja godišnje), od čega većina (54,2 %) na poljoprivrednim kulturama. Prijavljeno je 23,8 % napada na domaće životinje, te 8,8 % slučajeva štete na pčelinjacima. Nije zabilježen niti jedan napad na čovjeka. Materijalna šteta koju smeđi medvjed počini u Hrvatskoj niska je glede veličine populacije od 1 000 grla.
Ključne riječi
gospodarenje; smeđi medvjed; štete; Ursus arctos
Hrčak ID:
64911
URI
Datum izdavanja:
28.2.2011.
Posjeta: 1.837 *