Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

O evoluciji klasičnosti moderniteta od Schinkela do Kovačića i Pičmana

Vesna Mikić ; Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu


Puni tekst: hrvatski pdf 551 Kb

str. 283-294

preuzimanja: 982

citiraj


Sažetak

Na tri primjera iz Berlina, Zagreba i Sarajeva autora Karla Friedricha Schinkela, Viktora Kovačića i Josipa Pičmana, koji obuhvaćaju vremenski raspon od 1816. do 1934., razmatra se razvoj moderniteta u oslonu na postulate klasične arhitekture, oprimjerene u klasicizmu. Početak je toga procesa djelo K. F. Schinkela, dok su ostali primjeri izabrani oslonom na ocjenu važnosti osobnih doprinosa V. Kovačića i J. Pičmana tom procesu u zagrebačkoj arhitekturi. Teza se potkrjepljuje projektima za javne prostore, trgove, parkove, dakle, urbanističko-arhitektonske cjeline koje pripadaju najvišim zadaćama arhitekture. Komparacijom se potvrđuje da temeljni postulati unatoč stilskim razlikama osiguravaju evoluciju od klasicizma do internacionalnog stila i da je klasicizam inherentan modernizmu.

Ključne riječi

arhitektura; klasičnost moderniteta; Josip Pičman; Viktor Kovačić; Karl Friedrich Schinkel; zelenilo kao kompozicijski element arhitekture

Hrčak ID:

65243

URI

https://hrcak.srce.hr/65243

Datum izdavanja:

25.12.2009.

Posjeta: 1.723 *