hrcak mascot   Srce   HID

Original scientific paper

Ohrid, Split i pitanje slavenskoga jezika u bogoslužju u X. i XI. stoljeću

Marcello Garzaniti ; Università di Firenze, Firenze, Italija

Fulltext: croatian, pdf (163 KB) pages 307-334 downloads: 572* cite
APA 6th Edition
Garzaniti, M. (2010). Ohrid, Split i pitanje slavenskoga jezika u bogoslužju u X. i XI. stoljeću. Slovo, (60), 307-334. Retrieved from https://hrcak.srce.hr/65876
MLA 8th Edition
Garzaniti, Marcello. "Ohrid, Split i pitanje slavenskoga jezika u bogoslužju u X. i XI. stoljeću." Slovo, vol. , no. 60, 2010, pp. 307-334. https://hrcak.srce.hr/65876. Accessed 20 Oct. 2020.
Chicago 17th Edition
Garzaniti, Marcello. "Ohrid, Split i pitanje slavenskoga jezika u bogoslužju u X. i XI. stoljeću." Slovo , no. 60 (2010): 307-334. https://hrcak.srce.hr/65876
Harvard
Garzaniti, M. (2010). 'Ohrid, Split i pitanje slavenskoga jezika u bogoslužju u X. i XI. stoljeću', Slovo, (60), pp. 307-334. Available at: https://hrcak.srce.hr/65876 (Accessed 20 October 2020)
Vancouver
Garzaniti M. Ohrid, Split i pitanje slavenskoga jezika u bogoslužju u X. i XI. stoljeću. Slovo [Internet]. 2010 [cited 2020 October 20];(60):307-334. Available from: https://hrcak.srce.hr/65876
IEEE
M. Garzaniti, "Ohrid, Split i pitanje slavenskoga jezika u bogoslužju u X. i XI. stoljeću", Slovo, vol., no. 60, pp. 307-334, 2010. [Online]. Available: https://hrcak.srce.hr/65876. [Accessed: 20 October 2020]

Abstracts
Tijekom 10. stoljeća na Balkanskome se poluotoku već započela zacrtavati granica između slavenskih područja koja danas nazivamo Slavia latina i Slavia orthodoxa. Po uzoru na bizantsku tradiciju, u Prvome bugarskom carstvu stvorena je slavenska crkvena organizacija, koja je upotrebljavala crkvenoslavenski jezik kao jezik Crkve i kulture. Prvo bugarsko carstvo širilo je svoj utjecaj sve do Dalmacije, u kojoj su živjeli romansko stanovništvo i netom pokršteni slavenski narodi, te se tako nužno sukobilo s Hrvatskom kraljevinom. U Hrvatskoj kraljevini, pod utjecajem svećenstva koje je obrazovalo ćirilometodsko naslijeđe, u isto se vrijeme ukorjenjivala uporaba slavenskoga jezika u latinskoj liturgiji. Bugarska Crkva, koja se sve više vezivala uz Bizant, davala je nove poticaje slavenskoj liturgiji, te se u svojoj ekspanziji sukobljavala s crkvenom hijerarhijom koju je na tome području stvarao Rim. U Dalmaciji je latinsko svećenstvo u bugarskoj ekspanziji vidjelo prijetnju svojemu autoritetu. Godine 925. u Splitu je sazvan sinod, na kojemu je priznat primat Splitu, te osnažena latinizacija biskupije, dok je slavenski jezik u bogoslužju marginaliziran. Jurisdikcija bugarske Crkve širila se već u tim godinama na područje Raške (Novi Pazar), koja je potom postala jezgra srednjovjekovne Srbije. Tako se započela zacrtavati granica, obilježena na prvome mjestu kolanjem liturgijskih knjiga pisanih latiničnim i ćiriličnim pismom, a započeo je i proces kojim je postupno marginalizirana glagoljica, pismo Konstantina-Ćirila stvoreno za sve slavenske narode.

Keywords
10.-11. stoljeće; Prvo bugarsko carstvo; Dalmacija i Hrvatska kraljevina; Bizant; Rim; slavenski jezik u bogoslužju; latinska liturgija

Hrčak ID: 65876

URI
https://hrcak.srce.hr/65876

[russian]

Visits: 1.129 *