hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

UTJECAJI TOVA TUNA NA OKOLIŠ U JADRANSKOM MORU

Damir Kapetanović ; Institut Ruđer Bošković, Zagreb, Hrvatska
Irena Vardić ; Institut Ruđer Bošković, Zagreb, Hrvatska
Damir Valić ; Institut Ruđer Bošković, Zagreb, Hrvatska
Zlatica Teskeredžić ; Institut Ruđer Bošković, Zagreb, Hrvatska
Emin Teskeredžić ; Institut Ruđer Bošković, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (318 KB) str. 201-209 preuzimanja: 156* citiraj
APA 6th Edition
Kapetanović, D., Vardić, I., Valić, D., Teskeredžić, Z. i Teskeredžić, E. (2010). UTJECAJI TOVA TUNA NA OKOLIŠ U JADRANSKOM MORU. Krmiva, 52 (4), 201-209. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/66721
MLA 8th Edition
Kapetanović, Damir, et al. "UTJECAJI TOVA TUNA NA OKOLIŠ U JADRANSKOM MORU." Krmiva, vol. 52, br. 4, 2010, str. 201-209. https://hrcak.srce.hr/66721. Citirano 16.07.2019.
Chicago 17th Edition
Kapetanović, Damir, Irena Vardić, Damir Valić, Zlatica Teskeredžić i Emin Teskeredžić. "UTJECAJI TOVA TUNA NA OKOLIŠ U JADRANSKOM MORU." Krmiva 52, br. 4 (2010): 201-209. https://hrcak.srce.hr/66721
Harvard
Kapetanović, D., et al. (2010). 'UTJECAJI TOVA TUNA NA OKOLIŠ U JADRANSKOM MORU', Krmiva, 52(4), str. 201-209. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/66721 (Datum pristupa: 16.07.2019.)
Vancouver
Kapetanović D, Vardić I, Valić D, Teskeredžić Z, Teskeredžić E. UTJECAJI TOVA TUNA NA OKOLIŠ U JADRANSKOM MORU. Krmiva [Internet]. 2010 [pristupljeno 16.07.2019.];52(4):201-209. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/66721
IEEE
D. Kapetanović, I. Vardić, D. Valić, Z. Teskeredžić i E. Teskeredžić, "UTJECAJI TOVA TUNA NA OKOLIŠ U JADRANSKOM MORU", Krmiva, vol.52, br. 4, str. 201-209, 2010. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/66721. [Citirano: 16.07.2019.]

Sažetak
Razvoj akvakulture, pa tako i tova tuna, u posljednjim je desetljećima, povećao zanimanje javnosti za moguće utjecaje na okoliš. Istraživanja utjecaja uzgoja gospodarski važnih ribljih vrsta su brojna, ali ne i u pogledu procjena mikrobioloških utjecaja, a napose ne u kontekstu tova tuna. Cilj ovog istraživanja bio je procijeniti utjecaj tova tuna (Thunnus thynnus) na okoliš na temelju praćenja mikrobioloških pokazatelja kakvoće morske vode na tovilištu tuna u srednjem Jadranu, te ostvarene rezultate usporediti s rezultatima istraživanja na tovilištu tuna u Mediteranu. Kakvoća morske vode analizirana je na dva lokaliteta, pri čemu je jedan lokalitet bio na tovilištu tuna, a drugi na udaljenosti oko 500m od tovilišta i poslužio je kao tzv. kontrolna točka. Uzorkovanje je provedeno u dvije sezone (proljeće/jesen), u 2007. i 2008. godini. Tijekom ovog istraživanja, analizirani su osnovni fizikalno-kemijski (temperatura, salinitet, prozirnost) i mikrobiološki parametri (ukupan broj bakterija, Vibrio, ukupni koliformi, Escherichia coli, fekalni koliformi, enterokoki) kakvoća morske vode. Za mikrobiološku analizu uzorci morske vode serijski su razrijeđeni s PBS otopinom (Merck). Za određivanje ukupnog broja heterotrofnih bakterija, uporabljene su metodom širenja razmaza dvije podloge, Marine agar (BBL) i Trypticase soy agar (BBL) s dodatkom 1% NaCl-a (Kemika), te supstrat metoda s uporabom SimPlate testa (IDEXX), sve u duplikatu. Za određivanje broja ukupnih koliforma i E. coli, odnosno enterokoka uporabljeni su supstrat testovi Colilert (IDEXX), odnosno Enterolert (IDEXX) u duplikatu. Utvrđene vrijednosti broja heterotrofnih bakterija, koje ukazuju na utjecaje tovilišta u vidu eutrofikacije mora, ukupno su manje od vrijednosti utvrđenih u istraživanjima poduzetim na tovilištima tuna u Mediteranu. Broj E. coli i enterokoka nije značajno različit između tovilišta i kontrolne točke, ali su te vrijednosti veće u odnosu na dosadašnja istraživanja na sličnim tovilištima u Mediteranu. Povećani broj enterokoka u uzorcima mora, i oko tovilišta, najvjerojatnija je indirektna posljedica nepravilne tehnologije hranidbe, koja privlači kolonije galebova. Ovi rezultati ukazuju da promjene kakvoće morske vode, a u svezi s tovom tuna, ovise o širem ekološkom kontekstu. Stoga, smještaj i procjenu utjecaja tova na okoliš valja razmatrati u sklopu šireg ekološkog konteksta područja.

Ključne riječi
Thunnus thynnus; heterotrofne bakterije; Vibrio; ukupni koliformi; fekalni koliformi; enterokoki; galebovi

Hrčak ID: 66721

URI
https://hrcak.srce.hr/66721

[engleski]

Posjeta: 469 *