Izvorni znanstveni članak
SENJSKA KATEDRALA U BISKUPSKIM IZVJEŠĆIMA ZA RIM I U POSTUPCIMA ZA BISKUPSKA IMENOVANJA
MILE BOGOVIĆ
Sažetak
Autor polazi od radova Josipa Frančiškovića i Melite Vilieić. Zatim donosi podatke iz Tajnoga vatikanskog arhiva, i neke i/. Biskupskog arhiva u Senju, koji ne samo da nadopunjuju dosadašnje poznavanje katedrale nego i ispravljaju neka dosadašnja kriva shvaćanja. U uvodnom dijelu daje svoje refleksije na prosudbe Melite Vilieić o obliku katedrale u srednjem vijeku. Zatim navodi što kažu vatikanski izvori o katedrali u 17. stoljeću. Ona je tada istog oblika kao i u prijašnjim stoljećima, ali izvana iziskuje popravke, a iznutra preuređenje. Katedrali nije bila posvećena dovoljna briga jer su biskupi u 17. stoljeću uglavnom stolovali izvan Senja. Preokret u odnosu na katedralu dolazi s Martinom Brajkovićem (1698.-1703.). On će se nastaniti trajno u Senju i obnoviti dotrajale biskupske dvore, a time će omogućiti i svojim nasljednicima da stanuju u Senju i da se više posvete senjskim poslovima. Tada će Bedeković 1706. preurediti svetište, Ratkaj će srušiti svodove i bočne zidove i sagraditi novu lađu, višu i bez volti. Tu crkvu on je 1714. posvetio, a unutrašnjost je bila uređena tek 1717. Benzoni je dodao južnu, a Colić sjevernu lađu, nakon čega je 1752. ponovno posvetio katedralu. Stari zvonik pred katedralom obnovljen je 1826. On je 1900. srušen i na drugom mjestu, u blizini, sagrađen ovaj današnji troškom od 40.000 kruna.
Ključne riječi
SENJSKA KATEDRALA; BISKUPSKA IZVJEŠĆA; BISKUPSKA IMENOVANJA
Hrčak ID:
72156
URI
Datum izdavanja:
22.12.1995.
Posjeta: 1.912 *