hrcak mascot   Srce   HID

Stručni rad

KULTURNA I PROSVJETNA DJELATNOST PAVLINA U HRVATSKOJ S POSEBNIM OSVRTOM NA KRIŽEVCE

Ivan PEKLIĆ

Puni tekst: hrvatski, pdf (446 KB) str. 63-72 preuzimanja: 441* citiraj
APA 6th Edition
PEKLIĆ, I. (1995). KULTURNA I PROSVJETNA DJELATNOST PAVLINA U HRVATSKOJ S POSEBNIM OSVRTOM NA KRIŽEVCE. Croatica Christiana periodica, 19 (35.), 63-72. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/77635
MLA 8th Edition
PEKLIĆ, Ivan. "KULTURNA I PROSVJETNA DJELATNOST PAVLINA U HRVATSKOJ S POSEBNIM OSVRTOM NA KRIŽEVCE." Croatica Christiana periodica, vol. 19, br. 35., 1995, str. 63-72. https://hrcak.srce.hr/77635. Citirano 04.08.2020.
Chicago 17th Edition
PEKLIĆ, Ivan. "KULTURNA I PROSVJETNA DJELATNOST PAVLINA U HRVATSKOJ S POSEBNIM OSVRTOM NA KRIŽEVCE." Croatica Christiana periodica 19, br. 35. (1995): 63-72. https://hrcak.srce.hr/77635
Harvard
PEKLIĆ, I. (1995). 'KULTURNA I PROSVJETNA DJELATNOST PAVLINA U HRVATSKOJ S POSEBNIM OSVRTOM NA KRIŽEVCE', Croatica Christiana periodica, 19(35.), str. 63-72. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/77635 (Datum pristupa: 04.08.2020.)
Vancouver
PEKLIĆ I. KULTURNA I PROSVJETNA DJELATNOST PAVLINA U HRVATSKOJ S POSEBNIM OSVRTOM NA KRIŽEVCE. Croatica Christiana periodica [Internet]. 1995 [pristupljeno 04.08.2020.];19(35.):63-72. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/77635
IEEE
I. PEKLIĆ, "KULTURNA I PROSVJETNA DJELATNOST PAVLINA U HRVATSKOJ S POSEBNIM OSVRTOM NA KRIŽEVCE", Croatica Christiana periodica, vol.19, br. 35., str. 63-72, 1995. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/77635. [Citirano: 04.08.2020.]

Sažetak
Pavlini dolaze u Hrvatsku iz Ugarske sredinom XIII. st. Najprije se nastanjuju u Dubici, a zatim i u drugim hrvatskim gradovima. Najpoznatiji njihov samostan osnovan je u Lepoglavi. U Lepoglavi otvaraju i svoju prvu gimnaziju, koja će kasnije biti uzvišena na rang akademije. Pavlini su dali nekoliko vrijednih pisaca i povjesničara, kao što su: Ivan Bielstienec Orlović, Jakob Obostrenac, Ivan Kristalovec te Nikola Benger. Njih je u Križevce doveo Ivan Zakmardi. On im je poklonio svoje imanje i imanje svojega brata Đure. U Križevcima osnivaju školu u kojoj se školuje hrvatska i vlaška mladež. Dopuštenje za rad škole koje Zakmardi nije doživio, umrijevši 1664., dobili su od cara Leopolda I. tek 1675. g.

Hrčak ID: 77635

URI
https://hrcak.srce.hr/77635

[francuski]

Posjeta: 715 *