Izvorni znanstveni članak
Zadar, kolijevka hrvatskoga visokog školstva (4) ZADARSKI DOMINIKANSKI SAMOSTAN U DJELU VALERIJA PONTE
Tomislav RAUKAR
Sažetak
Valeria Ponte odvjetak je ugledne plemićke obitelji porijeklom iz Bergama, čiji su članovi u XVII. i XVIII. stoljeću imali istaknutu ulogu u političkom, vojnom i kulturnom životu Zadra i Dalmacije. Rođen je u Zadru 1603. godine, odakle je, nakon početnog školovanja, otišao na studij u isusovački Seminarium Romanum, gdje upoznaje trogirskog povjesnika Ivana Lucića Luciusa, s kojim će kasnije održavati mnogostruke veze. Vrativši se u Zadar postaje svećenikom, a 1646. godine na sveučilištu u Padovi proglašen je doktorom obaju prava. U zadarskom kaptolu Ponte postaje arhiđakon i vikar nadbiskupa Teodora Balbija (1656.-1669.) te apostolski vizitator Zadarske nadbiskupije. Godine 1647.-1649. boravi na Osoru kao apostolski vizitator i vikar, sređuje tamošnji biskupski arhiv i sastavlja inventar, a prijepise nekih listina šalje Luciusu. Kao vrstan•poznavalac arhivskih fondova zadarskih crkava i samostana, Ponte postaje Luciusov glavni oslonac u sabiranju građe za povijest Dalmacije. Između 1635. i 1654. godine Lucius se više puta sastaje sa Ponteom u Zadru i okolici, a njihova učestala prijepiska traje od 1651. do 1678. godine (sačuvano oko 100 pisama). Oko Pontea se okupljaju istaknuti zadarski intelektualci XVII. stoljeća: Š. Ljubavac, G. Ligniceo, A. Bartolazzi, Š. Bortolazzi, L. Grisogona, A. Giordani, N. Ventura, G. Zaccaria, Š.
Vitasović i drugi. Na Luciusov poticaj Ponte je sabrao brojne epigrafske natpise iz Zadra i okolice, koje je Lucius objavio u djelu Inscriptiones Dalmaticae (Venezia, 1673.). Osim s Luciusom, Ponte je bliske veze održavao i sa braćom Franjom i Danijelom Divnićem, Nikolom Cipikom, Jerolimom Papalićem, Karlom Vrančićem, te posebno sa Dubrovčaninom Stjepanom Gradićem. Umro je u Zadru 2.7.1699. godine. Glavno djelo V. Pontea je Historia ecclesiae Jadrensis, u kojem je, osim kratke povijesti Zadra, iznesen postanak zadarske Crkve, podaci o njezinim sufraganima, kaptolu, drugim crkvama, samostanima i bratovštinama, svecima-zaštitnicima, relikvijama i moćima. Vrijednost djela su prijepisi brojnih isprava iz prošlosti pojedinih zadarskih crkvenih ustanova. U Ponteova djela ubraja se i rukopis De ecclesia Jadrensi eiusque Episcopis et Archiepiscopis te bilješke o crkvenoj povijesti Ilirika, kultu sv. Stošije, kao i različite druge rasprave i zabilješke koje se danas nalaze u rukopisnoj zbirci Naučne knjižnice u Zadru. Odlomak o zadarskom dominikanskom samostanu nalazi se u djelu Historia ecclesiae Jadrensis. Rukopis je u usporednom prijevodu na talijanski jezik objavio V: Brunelli u časopisu Rivista Dalmatica, (god.1V:, Zadar 1907., str. 101-133, 191-232; god. V:, 1909., str. 64-109) pod naslovom: Scrittori di cose dalmate, inediti o poco noti, I. Historia ecclesiae Iadrensis auctore Valeria Ponte archidiacono. Poglavlje o povijesti dominikanskog samostana nalazi se u god. V (1909), str. 70-79.
Ključne riječi
Hrčak ID:
77707
URI
Datum izdavanja:
13.12.1995.
Posjeta: 1.891 *