Stručni rad

Transatlantski odnosi

Lea Poljančić

Sažetak

Nakon Drugog svjetskog rata, u Europi više nije bilo ni jednog vojnog ili političkog pitanja koje ne bi bilo zanimljivo za Sjedinjene Države.
Velika antikomunistička i antisovjetska kampanja započela je u SAD-u i u Zapadnoj Europi, što je na kraju, u travnju 1949., rezultiralo osnivanjem Sjevernoatlantskog saveza (NATO). Odnosi SAD-a s islamskim svijetom i borba protiv globalnog terorizma ključni su vanjskopolitički problemi SAD-a danas, u rješavanje kojih nastoje što više uplesti svoje europske saveznike. SAD je od samog završetka Drugog svjetskog rata i početka Hladnog rata poticao okupljanje u Zapadnoj Europi. Sjedinjenim Državama ne smetaju europske integracije sve dok se ne ugrožava američka pozicija gospodarske i vojne supersile. Ne postoji cjelovita koncepcija transatlantskih odnosa ili, drugim riječima, odnosi EU-a i SAD-a prepušteni su velikim izazovima i promjenama na obje strane Atlantika. Nakon pada “željezne zavjese”, SAD i EU snažno su upućeni jedan na drugog, pogotovu u pogledu intenzivne gospodarske suradnje. Zanimljivo je da su se oci-utemeljitelji europskoga ujedinjavanja nakon Drugoga svjetskog rata inspirirali modelom američke federacije. Stanje u međunarodnoj politici uvijek se mjerilo kvalitetom odnosa SAD-a i Europe. Europska unija i SAD na međunarodnoj sceni imaju mnogo važnog zajedničkog posla, poput upravljanja mirovnim procesom na Srednjem istoku i završetka zajedničkog posla na Balkanu.

Ključne riječi

Marshallov plan; Hladni rat; bipolarizam i ravnoteža sile; Europa kao objekt međunarodnih odnosa; europsko ekonomsko povezivanje; od bipolarnosti prema unipolarnosti

Hrčak ID:

8561

URI

https://hrcak.srce.hr/8561

Datum izdavanja:

19.12.2006.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 6.474 *