APA 6th Edition Hrvoje, Š. i Šakaja, L. (2012). Prostorni aspekti socijalne distance prema Romima. Hrvatski geografski glasnik, 74. (1.), 91-109. https://doi.org/10.21861/HGG.2012.74.01.06
MLA 8th Edition Hrvoje, Šlezak i Laura Šakaja. "Prostorni aspekti socijalne distance prema Romima." Hrvatski geografski glasnik, vol. 74., br. 1., 2012, str. 91-109. https://doi.org/10.21861/HGG.2012.74.01.06. Citirano 20.01.2021.
Chicago 17th Edition Hrvoje, Šlezak i Laura Šakaja. "Prostorni aspekti socijalne distance prema Romima." Hrvatski geografski glasnik 74., br. 1. (2012): 91-109. https://doi.org/10.21861/HGG.2012.74.01.06
Harvard Hrvoje, Š., i Šakaja, L. (2012). 'Prostorni aspekti socijalne distance prema Romima', Hrvatski geografski glasnik, 74.(1.), str. 91-109. https://doi.org/10.21861/HGG.2012.74.01.06
Vancouver Hrvoje Š, Šakaja L. Prostorni aspekti socijalne distance prema Romima. Hrvatski geografski glasnik [Internet]. 2012 [pristupljeno 20.01.2021.];74.(1.):91-109. https://doi.org/10.21861/HGG.2012.74.01.06
IEEE Š. Hrvoje i L. Šakaja, "Prostorni aspekti socijalne distance prema Romima", Hrvatski geografski glasnik, vol.74., br. 1., str. 91-109, 2012. [Online]. https://doi.org/10.21861/HGG.2012.74.01.06
Sažetak Cilj ovoga rada jest povezivanje socijalne distance s fizičkom, odnosno pokušaj da se odgovori na pitanje ovisi li stupanj (ne)prihvaćanja Roma o njihovoj prostornoj udaljenosti/ blizini. Istraživanje je provedeno u Međimurju, regiji gdje su Romi najzastupljenija manjinska zajednica. Dobiveni rezultati pokazuju da se u uvjetima male fizičke međusobne distance, koja osigurava češći međuetnički kontakt, blizina Roma čak smanjuje stupanj prihvaćanja socijalnih odnosa s njima. Istraživanje je uključilo i mjerenje socijalne distance Roma Bajaša prema određenim drugim etničkim skupinama. Rezultati pokazuju visoki stupanj spremnosti Bajaša na socijalne kontakte s Hrvatima, ali istovremeno i izrazito visoku socijalnu distancu prema svim drugim ponuđenim etničkim skupinama, uključujući Lacatare –pripadnike drugih romskih skupina. Kako u uzorku većinskog stanovništva tako i u uzorku Roma može se zapaziti veća razina spremnosti na prijateljske nego na susjedske odnose. Ta inverzija na Bogardusovoj skali socijalnih odnosa, kada se prostorni javni kontakt prihvaća teže nego intimniji i osobniji kontakt, nesumnjivo čini izglednim održavanje visokog stupnja prostorne segregacije Roma.