Skoči na glavni sadržaj

Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, Vol. 11. No. 1-2 (21-22), 1985.

Izvorni znanstveni članak

Filozofija grada

Ljerka Schiffler ; Institut za filozofiju, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski PDF 2.712 Kb

str. 3-27

preuzimanja: 686

citiraj

Sažetak

U okviru humanističke historiografske tradicije filozofski razgovor o državi i najboljem uređenju, posebno o nizu pitanja koja su u neposrednoj svezi s upravljanjem države kao i porodicom, »državom u malom«, moguće je voditi kroz dva tipična pristupa, dva modela: ili kao futurološki nacrt, od platoničkog ideala, preko Plutarhovih, Ciceronovih, Augustinovih shvaćanja do onih Th. Morusa i T. Campanelle, fantastičkih predstava zlatnog doba, ili pak antiutopijski, u okviru realne filozofije povijesti, gdje se platonički ideal miješa s brojnim drugim koncepcijama, posebice usmjeren protiv autoriteta Platona i Aristotela. U korpusu hrvatske filozofske baštine prisutni su elementi oba modela, utopijska svijest i teorija o zajednici koja se protivi klasičnim teorijama države. Imajući pred sobom konkretne društveno-političke tvorbe i sudjelujući neposredno u upravljanju državom, neki od mislilaca postavljaju i rješavaju niz praktičkih pitanja (razlozi podizanja gradova, održanja, ekonomski, kulturni, strateški, klimatski i drugi aspekti, graditeljski, umjetnički, čak i ekološki), sabirući i afirmirajući tradicionalna i novovjekovna određenja čovjeka, prirode, čovjekove okoline i položaja čovjeka u njoj.
Od Sretna grada F. Patritiusa (F. Petrića), 1553, Deset dijaloga o povijesti, 1560, Upravljanja porodicom N. V. Gozze (N. V. Gučetića), 1589. i njegova Uređenja republika, 1591, do ideja Kotruljića, Monaldija, Vlačića, Dominisa i Križanića, razvija se i upotpunjuje interes za problematiku grada i države, života u zajednici, te mogućnosti realizacije najviših ljudskih vrijednosti. Usporedo s idejama i snovima političke reforme, javljaju se i analize društva, političkog i ekonomskog uređenja grada i sustavno kritički oblikovano mišljenje o čovjeku i društvu, te na taj način djelo naših mislilaca postaje prilog evropskom filozofskom dijalogu što se vodi stoljećima na temu spomenute problematike.

Ključne riječi

Hrčak ID:

87501

URI

https://hrcak.srce.hr/87501

Datum izdavanja:

2.12.1985.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.761 *