hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Utjecaj krmnoga slijeda na dohodak proizvodnje mlijeka

Vesna Očić   ORCID icon orcid.org/0000-0002-0323-6743 ; Zavod za menadžment i ruralno poduzetništvo, Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Svetošimunska 25, Zagreb, Hrvatska
Branka Šakić Bobić
Zoran Grgić

Puni tekst: hrvatski, pdf (832 KB) str. 261-268 preuzimanja: 418* citiraj
APA 6th Edition
Očić, V., Šakić Bobić, B. i Grgić, Z. (2012). Utjecaj krmnoga slijeda na dohodak proizvodnje mlijeka. Mljekarstvo, 62 (4), 261-268. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/94302
MLA 8th Edition
Očić, Vesna, et al. "Utjecaj krmnoga slijeda na dohodak proizvodnje mlijeka." Mljekarstvo, vol. 62, br. 4, 2012, str. 261-268. https://hrcak.srce.hr/94302. Citirano 27.02.2021.
Chicago 17th Edition
Očić, Vesna, Branka Šakić Bobić i Zoran Grgić. "Utjecaj krmnoga slijeda na dohodak proizvodnje mlijeka." Mljekarstvo 62, br. 4 (2012): 261-268. https://hrcak.srce.hr/94302
Harvard
Očić, V., Šakić Bobić, B., i Grgić, Z. (2012). 'Utjecaj krmnoga slijeda na dohodak proizvodnje mlijeka', Mljekarstvo, 62(4), str. 261-268. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/94302 (Datum pristupa: 27.02.2021.)
Vancouver
Očić V, Šakić Bobić B, Grgić Z. Utjecaj krmnoga slijeda na dohodak proizvodnje mlijeka. Mljekarstvo [Internet]. 2012 [pristupljeno 27.02.2021.];62(4):261-268. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/94302
IEEE
V. Očić, B. Šakić Bobić i Z. Grgić, "Utjecaj krmnoga slijeda na dohodak proizvodnje mlijeka", Mljekarstvo, vol.62, br. 4, str. 261-268, 2012. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/94302. [Citirano: 27.02.2021.]

Sažetak
U RH je zabilježen značajan pad broja isporučitelja mlijeka (69,3 % 2010. u odnosu na 2002.). Kako se u budućnosti u okviru EU-a očekuje ukidanje proizvodnih kvota te smanjenje različitih oblika zaštite proizvođača mlijeka, doći će do smanjenja cijena europskog mlijeka za 5-15 %, što će se posljedično odraziti i na RH. Sve ovo prisilit će proizvođače mlijeka na maksimalnu racionalizaciju poslovanja. Kako je unutar mliječnoga gospodarstva stočna hrana jedan od najvećih troškova, idealno je vrijeme za početak racionalizacije poslovanja. Dosadašnja istraživanja pokazuju da je proizvodnjom stočne hrane na vlastitu gospodarstvu moguće smanjiti trošak hranidbe 30-50 % u odnosu na kupovnu hranu. Stoga ovaj rad nastoji utvrditi utjecaj različitih krmnih sljedova na profitabilnost mliječne farme, te cijenu koštanja kilograma mlijeka. Za izradu tehnološko-ekonomskog modela, kojim su izračunati osnovni ekonomski i tehnološki parametri za tri tipa komercijalnih gospodarstava u Hrvatskoj, korišteni su podaci 210 gospodarstava iz Panonske regije RH. U razmatranje su uzeti postojeći krmni slijed na gospodarstvima, te četiri preporučena od strane eksperata-tehnologa. Dobiveni rezultati služe kao ulazni podaci višekriterijske AHP analize kojom su rangirani krmni sljedovi. Za sva tri promatrana tipa gospodarstva ističe se krmni slijed 3, koji se sastoji od smjese graška i žitarica, silažnog kukuruza, ječma, talijanskog ljulja i DTS-a, dok je najlošija opcija postojeći krmni slijed.

Ključne riječi
mliječno gospodarstvo; krmni sljedovi; tehnološko-ekonomski model; AHP analiza

Hrčak ID: 94302

URI
https://hrcak.srce.hr/94302

[engleski]

Posjeta: 850 *