hrcak mascot   Srce   HID

Geoadria, Vol.8 No.2 Prosinac 2003.

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.15291/geoadria.98

Geomorfološke značajke Dugog otoka

Katarina Džaja

Puni tekst: hrvatski, pdf (1 MB) str. 5-44 preuzimanja: 3.631* citiraj
APA 6th Edition
Džaja, K. (2003). Geomorfološke značajke Dugog otoka. Geoadria, 8 (2), 5-44. https://doi.org/10.15291/geoadria.98
MLA 8th Edition
Džaja, Katarina. "Geomorfološke značajke Dugog otoka." Geoadria, vol. 8, br. 2, 2003, str. 5-44. https://doi.org/10.15291/geoadria.98. Citirano 16.11.2018.
Chicago 17th Edition
Džaja, Katarina. "Geomorfološke značajke Dugog otoka." Geoadria 8, br. 2 (2003): 5-44. https://doi.org/10.15291/geoadria.98
Harvard
Džaja, K. (2003). 'Geomorfološke značajke Dugog otoka', Geoadria, 8(2), str. 5-44. doi: https://doi.org/10.15291/geoadria.98
Vancouver
Džaja K. Geomorfološke značajke Dugog otoka. Geoadria [Internet]. 2003 [pristupljeno 16.11.2018.];8(2):5-44. doi: https://doi.org/10.15291/geoadria.98
IEEE
K. Džaja, "Geomorfološke značajke Dugog otoka", Geoadria, vol.8, br. 2, str. 5-44, 2003. [Online]. doi: https://doi.org/10.15291/geoadria.98

Sažetak
Dugi otok je najveći (114 km2) i najduži otok (44,4 km) zadarskog arhipelaga. Prema razvedenosti obalne crte (4,5) drugi je na Jadranu. Glavne geomorfološke karakteristike otoka su relativno velika podudarnost orografije s temeljnim geološkim strukturama i prevlast krškog tipa reljefa na karbonatnoj litološkoj osnovi. Bitan je i marinski tip reljefa, odnosno abrazijski proces. Usporednost otoka s temeljnim reljefnim i geološkim strukturama susjednog kopna svrstava otok u tip kontinentskih otoka izduženih dinarskim pravcem pružanja SZ-JI. Današnje reljefne značajke su posljedica poslijepleistocenske ingresije mora kada se svjetska morska razina izdigla oko 100 m.

Ključne riječi
abrazija; ingresija; krš; Dugi otok

Hrčak ID: 9631

URI
https://hrcak.srce.hr/9631

[engleski]

Posjeta: 4.210 *