Izvorni znanstveni članak

O NADSLOVCIMA U VITEZOVIĆEVU LEXICONU. OSNOVNO ZNAČENJE I MJESTO U HRVATSKOJ TRADICIJI

Bojan Marotti ; Zavod za povijest i filozofiju znanosti HAZU

Sažetak

U svome se je rječniku Lexicon Latino-Illyricum P. R. Vitezović pri zapisu hrvatskih i latinskih riječi služio stanovitim nadslovcima. U razdoblju od kojih 250 godina pojedini su hrvatski pisci rabili uglavnom tri znaka, naslijeđena iz tradicije grčkih gramatika. U prilogu se razmatra spomenuto razdoblje, ali i uvedba četvrtoga znaka, kao i uspostava Vuk–Daničić–Budmani–Maretićeva načina zapisa književnoga četveronaglasja. Zatim se potanko opisuju i drugi sustavi bilježenja
naglaska. Na kraju se uspoređuje osnovna Vitezovićeva poraba nadslovaka u Lexiconu sa značenjem koje pojedini nadslovci imaju u sljedećim djelima: B. Kašić, Institutiones linguae Illyricae (1604.), A. Della Bella, Istruzioni grammaticali della lingua illirica (1728.), P. Knežević, Pisme duhòvnè ràzlikè (1765.), Š. Starčević, Nòvà ricsôslovica ilìricskà (1812.), I. A. Brlić, Grammatik der illirischen Sprache (3. izd. 1850.) i V. Babukić, Ilirska slovnica (1854.).

Ključne riječi

prozodija; silina; visina; otega; tupi znak; oštri znak; zavinuti znak; kratkosilazni naglasak; visokouzlazni naglasak; dugosilazni naglasak

Hrčak ID:

98135

URI

https://hrcak.srce.hr/98135

Datum izdavanja:

8.3.2013.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.073 *