Izvorni znanstveni članak

VELIKE POKLADE U FOLKLORISTICI HRVATA

Marko Dragić

Sažetak

Podrijetlo folklornoga kazališta seže u pretkršćanska vremena. Arheološke iskopine svjedoče postojanje maskiranih ophoda još u antičko-ilirskome vremenu. Folklorno kazalište u Hrvata najraznovrsnije je i najbogatije u pokladno vrijeme. Vrhunac pokladnoga razdoblja jesu Velike poklade koje obuhvaćaju nedjelju, ponedjeljak i utorak uoči Čiste srijede. U radu je velik broj primjera pokladnoga folklornoga kazališta koji se do sada ne spominju u literaturi, a u naše vrijeme
izvorno su snimljeni u Republici Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Republici Crnoj Gori. Ti primjeri interpretiraju se multidisciplinarno. U mnogim primjerima opažaju se kulturološki indoeuropski utjecaji kao i europski i opće svjetski. Značajan je broj autohtonih hrvatskih pokladnih obreda, a neki od njih nastali su nakon Domovinskoga rata. Svrha pokladnoga folklornoga kazališta je apotropejska. Uz pokladno vrijeme vežu se različita narodna vjerovanja.

Ključne riječi

folklorno kazalište; maskirani ophodi; narodna vjerovanja; narodni običaji

Hrčak ID:

98320

URI

https://hrcak.srce.hr/98320

Datum izdavanja:

8.3.2013.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 8.200 *