Skoči na glavni sadržaj

Izlaganje sa skupa

SPECIFIČNOSTI SVINJOGOJSKE PROIZVODNJE U REPUBLICI HRVATSKOJ – STANJE I PERSPEKTIVE

Gordana Kralik ; Poljoprivredni fakultet Sveučilišta u Osijeku, Osijek, Hrvatska
Vladimir Margeta ; Poljoprivredni fakultet Sveučilišta u Osijeku, Osijek, Hrvatska
Igor Kralik ; Poljoprivredni fakultet Sveučilišta u Osijeku, Osijek, Hrvatska
Kristina Budimir ; Poljoprivredni fakultet Sveučilišta u Osijeku, Osijek, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 156 Kb

str. 59-70

preuzimanja: 891

citiraj


Sažetak

Svinjogojska proizvodnja u Republici Hrvatskoj ima dugu tradiciju. U radu se istražuje razvoj svinjogojske proizvodnje od 2006. do 2011. godine uz analizu bitnih čimbenika o kojima ovisi ova proizvodnja. Ukupni broj svinja pokazuje značajan pad u analiziranom razdoblju (svinje za rasplod 34,88%, nazimica 45,54%, zaklane svinje 22,33%), uz istovremeno povećanje uvoza 29,90%. Pod kontrolom proizvodnosti nalazi se 26.586 plotkinja od kojih se 90,4% uzgaja na velikim farmama, a svega 9,6% na obiteljskim gospodarstvima. U populaciji krmača u 2011. godini Topigs sudjeluje s 25,94%, PIC 47,40%, različite križanke 12,42%, a 15,89% čine čiste pasmine: veliki jorkšir, švedski landras, njemački landras, durok i pietren, kao i autohtone pasmine crna slavonska i turopoljska svinja. Uzgoj crne slavonske svinje širi se na obiteljskim gospodarstvima, i u 2011. godini u Republici Hrvatskoj uzgajalo se 896 krmača i 109 nerastova ove pasmine. To je svinja kod koje se prosječni postotni udio mesa kreće oko 40% s karakterističnim sadržajem intramuskularne masti koja
svojom količinom i sastavom utječe na ukusnost i tehnološka svojstva mesa te se meso ove svinje koristi za preradu u visokovrijedne tradicionalne proizvode. U radu se ističe važnost svinjskog mesa u ljudskoj prehrani te mogućnosti obogaćivanja svinjskog mesa funkcionalnim sastojcima kao što su n-3 PUFA i selen. Povećanje sadržaja αLNA, EPA i DHA, kao i selena, u svinjskom mesu može se
postići pomoću hranidbe, izborom određenih krmiva i ulja u obroku. Porast selena u mesu svinja raste s povećanom koncentracijom ovog mikroelementa u smjesama. Svinjsko meso može se smatrati funkcionalnom hranom ako je obogaćeno sastojcima koji pozitivno djeluju na fiziološke funkcije u organizmu i očuvanje zdravlja. U radu se analiziraju mogućnosti daljnjeg razvoja svinjogojstva u našoj zemlji.

Ključne riječi

svinje; pasmine; dobrobit; sastav mesa; funkcionalni sastojci

Hrčak ID:

99941

URI

https://hrcak.srce.hr/99941

Datum izdavanja:

28.2.2013.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.867 *