Skoči na glavni sadržaj

Pregledni rad

Gospodarska diplomacija i patološki trendovi globalne ekonomije. Case study: Republika Hrvatska

Zdravko Bazdan ; Sveučilište u Dubrovniku


Puni tekst: hrvatski pdf 287 Kb

str. 103-124

preuzimanja: 1.432

citiraj


Sažetak

U središtu su ovoga rada gospodarska diplomacija i tajne službe na koje se oslanja gospodarska diplomacija. U prvom dijelu predstavljaju se francuska iskustva. Razlog tome je veliko francusko iskustvo i činjenica da je francusko političko vodstvo prvo u svijetu javno priznalo da im je gospodarska diplomacija prioritet. U tom dijelu se posebno navode François Mitterrand i Jacques Chirac. U drugom dijelu pod naslovom Gospodarska diplomacija i obavještajne službe, posebno se ističe međuovisnost navedenih društvenih fenomena. A još od Dubrovačke Republike, tj. od 1301. ta međuovisnost gospodarske diplomacije i obavještajne službe je neprekinuti trend u međunarodnim odnosima. No, nakon 1992. i disolucije SSSR-a, trend je ušao u završnu fazu. U istom dijelu nalaze se dva grafi kona. Prvi nosi naslov Korelacija između bijele, sive i crne zone izvora informacija - glavnih meta obavještajnih služba, a drugi Stožer gospodarske diplomacije Republike Hrvatske. Treći dio nosi naslov Gospodarska špijunaža, a defi nira se uz karakteristične primjere. A to su slučajevi kada države - svjesno kršeći međunarodno pravo, kršeći skup pravnih (običajnih i ugovornih) pravila - štite svoje poslovne subjekte u globalnoj ekonomiji. U četvrtom dijelu riječ je o Industrijskoj špijunaži, gdje se ova vrsta špijunaže defi nira uz primjere. A to su samo neki karakteristični slučajevi kada poslovni subjekti koriste dozvoljena, ali posebice nedozvoljena sredstva da bi došli do poslovnih tajna svojih konkurenata. U petom su dijelu u središtu patološki trendovi u globalnoj ekonomiji. Razmatranje počinje objašnjenjem dviju razina globalne ekonomija, a to su: legalna i ilegalna razina. Ta ilegalna razina je, zapravo, podzemno gospodarstvo. Posebno su navedene njegove glavne sastavnice: korupcija; nelojalna konkurencija s krađom patenata i zaštićenih znakova; porezna utočišta i pranje novca. Posljednji šesti dio je Zaključak: što sve mora znati i raditi gospodarski diplomat? Postoje tri segmenta. Prvi se odnosi na mjesta u državi primateljici gdje može prikupljati gospodarske informacije. Drugi se odnosi na načine kako može prikupljati gospodarske informacije, dok treći segment elaborira pitanje: što mora biti u stanju znati i raditi u zemlji primateljici?

Ključne riječi

gospodarski diplomat, KGB, CIA, MOSSAD, predsjednik Republike Hrvatske, gospodarska i industrijska špijunaža, Bečka konvencija o diplomatskim odnosima

Hrčak ID:

75457

URI

https://hrcak.srce.hr/75457

Posjeta: 2.579 *