Izvorni znanstveni članak
Počeci hrvatskog visokog školstva u okviru ranih sveučilišnih gibanja u Europi
Stjepan Krasić
Sažetak
Rasprava je posvećena povijesti visokog školstva u Europi i Hrvatskoj. Podijeljena je u tri dijela. U prvom dijelu se govori o počecima i razvitku prvih oblika visokog školstva u Italiji i Francuskoj, kao zemljama koje su zbog posebnih povijesno-kulturnih okolnosti u tom pogledu prednjačile u Europi. Osobita pozornost je usmjerena pravno-povijesnom tumačenju složenog nazivlja za visoke škole s posebnim naglaskom na pojam generalnog učilišta (lat. studium generale) kao sinonim najviše visokoškolske ustanove ili sveučilišta. Drugi dio govori o visokom školstvu u dominikanskom redu, koji je u tome prednjačio među crkvenim redovima, s posebnim osvrtom na njegovu visokoškolsku usmjerenost, školski program, akademske naslove i vrste učilišta, među kojima generalna učilišta čine najviši vrh. U trećem dijelu se raščlanjuju povijesno-politički i kulturni odnosi Hrvatske sa susjednom Italijom kao kolijevkom visokog školstva, što je g. 1396. dovelo do osnivanja prvog sveučilišta na hrvatskom tlu: generalnog učilišta u Zadru. Autor opisuje političko-kulturne okolnosti njegova nastanka, njegov ustroj, akademske naslove koje su podjeljivala njegova dva fakulteta (teološki i filozofski), njegov međunarodni karakter, pravni položaj u Mletačkoj Republici te uvjete u kojima je djelovalo sve do njegova zatvaranja 1807., u doba francuske okupacije Dalmacije.
Ključne riječi
carstvo (Regnum ili Imperium); papinstvo (Papatus ili Sacerdotium); škole (scholae); sveučilište (universitas studiorum); generalno učilište (studium generale); sveučilišne povlastice; akademski naslovi; dominikanski red; Zadar
Hrčak ID:
7782
URI
Datum izdavanja:
1.2.2005.
Posjeta: 3.829 *