Izvorni znanstveni članak
HRVATSKO POMORSKO NAZIVLJE OD POČETAKA DO POLOVICE 19. STOLJEĆA
Željko Stepanić
Sažetak
Pomorci Sredozemlja u prošlosti su se služili govornim jezikom lingua franca, koji se stvarao i razvijao nekoliko stoljeća - sve do propasti Mletačke Republike. Jadranski prostor iznjedrio je svoju inačicu toga jezika, koji se, stanovitim dijelom, zadržao u govoru hrvatskih pomoraca još i danas.
Povijesni razvitak našega pomorskoga nazivlja možemo promatrati kao povijest sučeljavanja i izmjenjivanja dvaju prirodnih i dugotrajnih procesa: s jedne je strane nastojanje da se zadrži, obnovi i stvori vlastito hrvatsko nazivlje, a na drugoj je strani posuđivanje pomorskoga nazivlja iz drugih jezika, najviše iz talijanskoga . Proces posuđivanja bio je izrazito dominantan sve do polovice 19. stoljeća. Može se reći da Hrvati zapravo nikada nisu uspjeli u potpunosti razviti tradiciju uporabe materinskoga jezika u pomorstvu. Ni u prošlosti, ni danas.
Od samog početka oblikovanja hrvatskoga pomorskoga jezika vidljivi su mnogi jezični kontakti Hrvata s drugim kulturama na obalama Jadrana. Najprije su se prisvajali srednjovjekovni grčki i latinski, a poslije, u dugom razdoblju od nekoliko stoljeća, mletački izrazi. Isto tako, za sve to vrijeme, sačuvano je nešto staroslavenskoga nazivlja, a u starim hrvatskim književnim djelima i rječnicima, počevši od 16. pa do polovice 19. stoljeća, zabilježeni su pomorski nazivi kojima su se u svojim radovima koristili naši prvi pomorski leksikografi. To je razdoblje u kojemu su pripremljeni temelji za stvaranje suvremene hrvatske pomorske terminologije u drugoj polovici 19. i u 20. stoljeću.
Ključne riječi
hrvatsko pomorsko nazivlje; mletačko pomorsko nazivlje; pomorski rječnik; noštromizam; lingua franca; pomorska leksikografija
Hrčak ID:
8262
URI
Datum izdavanja:
29.12.2005.
Posjeta: 4.027 *