Izlaganje sa skupa
Utjecaj religijskog statusa i kvalitete života na konzumaciju alkohola među studentskom populacijom Sveučilišta u Tuzli
Orhan Jašić
orcid.org/0000-0001-7810-7850
; Medicinska škola - Jezero Sarajevo, Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Dževad Hodžić
; Fakultet islamskih nauka u Sarajevu, Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Senada Selmanović
; JZU DZ Mustafa Šehović, Tuzla, Bosna i Hercegovina
Sažetak
Uvod: Alkoholizam je jedan od gorućih problema suvremene civilizacije, a samim time ističe se i kao problem među studentskom populacijom. Kvaliteta života danas se najčešće procjenjuje u fizičkom, duhovnom, materijalnom i okolišnom blagostanju. Religioznost je oduvijek bila dio sustava vrijednosti u ljudskom životu.
Cilj rada: Istražiti alkoholni status, zadovoljstvo kvalitetom života i religioznost studenata Sveučilišta u Tuzli. Na osnovi navedenih elemenata, ocijeniti postoji li korelacija između stupnja konzumacije alkohola, kvalitete života i religijskog statusa studenata.
Ispitanici i metode: Istraživanje je provedeno tijekom 2010. godine među studentima treće i četvrte godine većine fakulteta tuzlanskog sveučilišta. Korištena su 2 upitnika: WHOQOLBREF upitnik o kvaliteti života WHO i Upitnik za ispitivanje religioznosti (prilagođen za
Federaciju BiH na osnovi upitnika iz: Martin Rieger, Karin Bawidamann, Matthias Jäger, Religionsmonitor, 2008, Bertelsmann Stiftung, Gütersloh, 2008), uz dodatak i pitanja o alkoholnom
statusu. Za obradu podataka korišteni su Kruskall-Wallisov i ANOVA test sa statističkom značajnošću među varijablama p < 0.05.
Rezultati: Testirano je 526 ispitanika, od kojih 41 % muškaraca, a 59 % žena. Alkohol svakodnevno konzumira 0.8 %, par puta tjedno 5.4 %, par puta mjesečno 20.9 %, rijetko 35.2% i nikada 37.7 % ispitane studentske populacije. Ukupna kvaliteta života kroz domene psihičkog i fizičkog zdravlja i domenu okoline u odnosu na različite stupnjeve konzumacije alkohola nije pokazala statističku značajnost za razliku od domene socijalnih odnosa, gdje postoji statistička značajnost na razini p < 0.005. Različite navike konzumiranja alkohola i sve domene religijskog statusa (ideologijska, iskustvena, ritualna, intelektualna i posljedična domena) pokazale su visoku značajnu statističku razliku na razini p < 0.0001.
Zaključak: Više od 62 % studentske populacije konzumira alkohol. Religiozni studenti signifikantno manje ili nikada ne konzumiraju alkohol. Kvaliteta života, osim njegove socijalne domene, ne utječe na razinu konzumacije alkohola.
Ključne riječi
Hrčak ID:
87428
URI
Datum izdavanja:
2.4.2012.
Posjeta: 2.527 *