Izvorni znanstveni članak

Uloga mornarice u Oktavijanovom Ilirskom ratu

Marjeta ŠAŠEL KOS ; Inštitut za arheologijo ZRC SAZU Novi trg 2 (p.p. 306) 1001 Ljubljana, Slovenia

Sažetak

Ključne riječi

Tijekom Oktavijanovog Ilirskog rata (35. – 33. g. pr. Kr.); vojno brodovlje odigralo je važnu ulogu; kako na moru tako i na rijekama. Neke od tih akcija dokumentirali su antički povjesničari; dok su ostale pretpostavljali na osnovu rekonstruirane vojne strategije i ratne logistike. Zemljopisna podjela pobijeđenih naroda sugerira da su bili napadnuti u različito vrijeme iz više pravaca: iz Akvileje (Karni i Taurisci) i zasigurno iz Histrije; najvjerojatnije iz Pole (sjeverno liburnski otoci i kopno te najvjerojatnije Japodi). Jedna od opskrbnih baza za Rimsku vojsku na sjeveru bez sumnje je bila Senia. Poznato je da je Rimska flota zaplijenila brodove od Liburna. Delmati i gusari na južnom Jadranu morali su biti napadnuti iz Brundisija. Apijan prvi spominje Oktavijanovu pobjedu nad gusarima s Melite (Mljet) i Crne Corcyre (Korčula) i njihovo uništenje. On je zatim opisao Oktavijanovo osvajanje Segeste (Siscia; Sisak) kao bazu u ratu protiv Dačana i Bastarna. Apian dodaje da Oktavijan ima brodove građene na Savi za prijevoz namirnica i opreme prema Dunavu. Pretpostavio je da će brodovi biti opskrbljivani za Oktavijanovu vojsku od noričkih saveznika. Moguće je da je brodovlje djelomično zaplijenjeno od nedavno pokorenih Tauriska ili su pripadali rimskim trgovcima iz Nauporta. Dion Kasije navodi riječnu bitku protiv Panonaca u Sisciji; u jednoj od kojih Menodora; bivši oslobođenik i slavan zapovjednik flote Sexta Pompeja; gubi život

Hrčak ID:

100873

URI

https://hrcak.srce.hr/100873

Datum izdavanja:

1.8.2012.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.106 *