Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Navigare Necesse Est: Svjetionik između antičkog svijeta i srednjeg vijeka

Baldassarre GIARDINA ; Archemilia Firm Via Sorbelli, 40124 Bologna, Italy


Puni tekst: talijanski pdf 5.396 Kb

str. 443-457

preuzimanja: 1.615

citiraj


Sažetak

Kada se govori o antičkoj plovidbi ili podvodnoj arheologiji misao je uvijek usmjerena na brodove, brodolome ili
teret kojeg su brodovi prevozili. Što je danas potrebno, kao u antičko doba, za izbjegavanje brodoloma, nego svjetlo
jednog svjetionika? Svjetionici su bili prisutni već u doba Feničana na Sardiniji, u Španjolskoj i Sjevernoj Africi, u
razdoblju arhajske Grčke na Thasosu u Grčkoj i, s velikom vjerojatnošću, na razvedenoj istarskoj i dalmatinskoj
obali. Svjetionik u Aleksandriji najbogatije je zdanje koje je imalo ulogu osmatračnice. Grad poput Pirana možda
i temelji svoje ime iz toponima vezanog za strukturu koja je prije nego što je nazvana faroi u grčkom zvana purgoi.
Antička vrela govore o svjetionicima koje su konstruirali Rimljani na Mediteranu, ali i u Sjevernom moru. Još i
danas Klaudijev svjetionik svijetli kod lokaliteta Classis Britannica u Dubrisu i vidljiv je u svojoj karakterističnoj
formi dalekozora unutar normanske utvrde. Suprotno, njegov prethodnik Kaligula podigao je visoki toranj od 12
katova u mjestu Gesoriacum da bi obilježio lažnu pobjedu nad Bretonima omalovaživši tako i političku vrijednost
svjetionika. Svjetionik kod Tiberijeve Vile Iovis na Kapriju ili kod Herodove palače u Caesarei ne osvjetljava samo
otvoreno more, već i carsku palaču smještenu točno iza lučke građevine. Predstavljanje svjetionika na novcu naglašava
trgovačku snagu grada koji zahvaljujući toj građevini prezentira postojanje opremljene luke, a s time i veliku
gospodarsku vrijednost. Svaki grad s opremljenom lukom morao je imati nekoliko svjetionika, kao što je to slučaj
s Portus Romae u Ostiji i s Trajanovom lukom kod Centumcellae. Tko je živio na svjetioniku? Kako smo pronašli
male modele svjetionika u vojnim logorima u planinama? Vjerojatno su to bili ex voto suveniri u obliku svjetionika
koji su se mogli pronaći u trgovinama. Koliki je bio doseg svijetla i od čega je nastajala svjetlost? I u Aleksandriji, u
okruženju bez šuma, se upotrebljavalo drvo. Uvozilo se iz Libanona ili se upotrebljavao drugi gorivi materijal kao
što su ulje, smola ili bitumen. U visokom srednjem vijeku uloga svjetionika se gubi zbog obalnih utvrda i zbog straha
od gusara. Mnogobrojni antički svjetionici se transformiraju i preinačuju za nove potrebe, jer jučer kao i danas za
pomorca navigare necesse est!

Ključne riječi

Hrčak ID:

104337

URI

https://hrcak.srce.hr/104337

Datum izdavanja:

1.8.2012.

Podaci na drugim jezicima: talijanski

Posjeta: 2.913 *