Izvorni znanstveni članak

PROIZVODNI REZULTATI I KVALITETA JAJA SLOBODNO DRŽANIH KOKOŠI HRVATICA

Zlatko Janječić orcid.org/0000-0001-9161-024X ; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb, Hrvatska
Stjepan Mužic ; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb, Hrvatska
Dalobor Bedeković orcid.org/0000-0002-7418-3968 ; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb, Hrvatska
Zoran Grgić orcid.org/0000-0003-1635-4316 ; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb, Hrvatska
Gordana Duvnjak ; Hrvatska poljoprivredna agencija, Zagreb, Hrvatska
Marina Ćurak ; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb, Hrvatska
Tihana Bišćan ; Poljoprivredna savjetodavna služba, Savska 41, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

Slobodan način držanja kokoši nesilica jedan je od propisanih alternativnih načina proizvodnje kokošjih jaja u Europi, a proizvodnja konzumnih jaja na obiteljskim gospodarstvima u Hrvatskoj uglavnom se odvija na taj način. Cilj istraživanja bio je utvrditi proizvodnost hrvatske autohtone pasmine kokoši hrvatice u uvjetima slobodnog
načina držanja. Kokoši u dobi od 20 tjedana useljene su na 11 obiteljskih gospodarstava, pri čemu su na svakom bila dva jata po 10 kokoši. Praćenje proizvodnih rezultata trajalo je 32 tjedna Sve kokoši su hranjene po volji kompletnom krmnom smjesom koja je sadržavala 15% sirovih bjelančevina i 11,28 MJ/ME, a na raspolaganju su imale i zatravnjeni ispust po 10m2 po kokoši. Praćen je broj i masa jaja te konzumacija krmne smjese. Za utvrđivanje čvrstoće ljuske, boje žutanjaka i vrijednosti Haugh unit iz svakog je jata u 10 tjednu istraživanja prikupljeno 10 jaja. Cost benefit analizom izračunati su ekonomski pokazatelji proizvodnje. Prosječan broj jaja po nesilici tijekom istraživanja iznosio je 130,98 jaja, konverzija krmne smjese
3.46 /kg jajčane mase, a prosječna masa jaja iznosila je 51,4 grama. Čvrstoća ljuske bila je 3.10 kp/cm2, boja žutanjka 11 po skali La Roche, a vrijednost Haughovih jedinica 66.02. Ukupni prihodi koji su uključivali iznose dobivene prodajom jaja i državna poticajna sredstva bili su 57.742,50 kn, dok su ukupni varijabilni troškovi bili 21.666,60 kn. Pokriće varijabilnih troškova za svih 11 obiteljskih gospodarstava
iznosilo je 36.075,90 kn odnosno 3279,63 kn za jedno gospodarstvo. Prema navedenom zaključujemo da se kokoš hrvatica može u potpunosti preporučiti za proizvodnju jaja slobodnim načinom držanja na malim obiteljskim gospodarstvima u Hrvatskoj.

Ključne riječi

proizvodni rezultati; kvaliteta jaja; slobodno držanje; kokoš hrvatica

Hrčak ID:

109807

URI

https://hrcak.srce.hr/109807

Datum izdavanja:

14.10.2013.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.839 *