Pregledni rad
MIKOTOKSINI U HRANI, KRMNIM SMJESAMA I KRMIVIMA
Agnieszka Waśkiewicz
; Department of Chemistry, Poznań University of Life Sciences, ul. Wojska Polskiego 75, 60 -625 Poznań, Poland
Piotr Goliński
; Department of Chemistry, Poznań University of Life Sciences, ul. Wojska Polskiego 75, 60 -625 Poznań, Poland
Sažetak
Mikotoksini su toksični sekundarni metaboliti koje stvaraju toksigene gljivice što se nalaze u hrani, krmnim smjesama i krmivima. Budući da je postojanje ovih mikroorganizama neizbježivo, rast plijesni je neizbježna posljedica povoljnih uvjeta za razvoj gljivica (sadržaj vode i temperatura) u specifičnim tehnologijama hrane i krmiva. Dosad identificirani mikotoksini (nekoliko stotina) su molekule različitih kemijskih struktura i molekularne težine do 500 Da. U radu će se raspravljati o pokušaju objašnjenja zašto je za gljivice potrebna biosinteza tolikih toksičnih metabolita - kao posljedica primarnog metabolizma. Izlaganje ljudi i životinja navedenim komponentama uzrokuje nepoželjne učinke i mnogo različitih bioloških učinaka te kao posljedicu kronične bolesti zvane mikotoksikoze. Opisat će se najvažnije vrste toksigenih i patogenih gljivica Aspergillus, Fusarium i Penicillium, osobito uvjeti brzog rasta i razvoja te biosinteza raznih mikotoksina. Gore navedeni mikroorganizmi u vezi su za vrijeme vegetacije s oksidativnim stresom biljke izazvanim vremenskim i okolišnim uvjetima. Raspravljat će se o ovome, kao i o biosintezi metabolita. Brzi razvoj gljivica te stvaranje toksina uzrokuje smanjenje prinosa usjeva, pad njihove kvalitete, te kao posljedicu, znatne privredne gubitke budući da je širom svijeta godišnje oko 25% usjeva zahvaćeno mikotoksinima. Izneseni podaci će potvrditi da šest metabolita (aflatoksini, B1, ZEA, DON, fumonizini, toksin T-2 i OTA) u različitim materijalima (matricama) predstavljaju stvarni problem u čitavom svijetu. Pojava i razine koncentracije variraju za razne mikotoksine i usko su povezane s vremenskim uvjetima i stresom biljke, odgovornima za stvaranje metabolita. Govorit će se o razinama sigurnosti s težištem na niskim dozama, što uzrokuje subkliničke gubitke. Većina bolesti pojavljuje se nakon konzumiranja različitog zrnja ili njihovih proi zvoda zaraženih mikotoksinima, ali postoje i drugi načini izlaganja. Dijagnoziranje mikotoksikoza ovisi o odgovarajućem testiranju na mikotoksine uključujući uzorkovanje, pripremu uzoraka i analizu. Govorit će se o zaraženosti hrane, krmnih smjesa i krmiva mikotoksinima te dati i odgovarajući podaci o novim izvorima zaraze. Metode dekontaminacije su obično teške pa je sprječavanje stvaranja mikotoksina od prvenstvene važnosti. Bit će predstavljeni rezultati istraživanja niza žitarica otpornih na patogene gljivice i biosinteza toksičnih sekundarnih metabolita (mikotoksina) s naglaskom na smanjenje rizika za zdravlje ljudi i životinja. Predmet rasprave bit će najnoviji rezultati što upućuju na važnost mikotoksina u Poljskoj (u usporedbi s podacima u svijetu).
Ključne riječi
mikotoksini; hrana; krmne smjese; krmiva
Hrčak ID:
109809
URI
Datum izdavanja:
14.10.2013.
Posjeta: 1.813 *