Review article

EMOCIONALNA INTELIGENCIJA: TEORIJA, OPERACIONALIZACIJA, PRIMJENA I POVEZANOST S POZITIVNOM PSIHOLOGIJOM

Vladimir Takšić
Tamara Mohorić
Radenka Munjas

Abstract

Emocionalna inteligencija je pojam koji se u posljednjih petnaest godina često spominjao u psihološkoj, ali i široj općoj javnosti. Naziv, definiranje i prva istraživanja emocionalne inteligencije vezuju se uz imena dvojice autora, Johna Mayera i Petera Saloveya, koji su svojstveno znanstvenoj metodologiji pomalo, ali sustavno, razvijali modele i instrumentarij za procjenu EI. U području mjerenja individualnih razlika u emocionalnoj inteligenciji najčešće se spominju dva pristupa: a) samoprocjene vlastitih sposobnosti i b) ispitivanje emocionalne inteligencije testovima uratka. U Hrvatskoj je razvijeno nekoliko skala samoprocjene (Takšić, 2002.b; 2004.). Prvi poznati test emocionalne inteligencije je Multifaktorska skala EI (MEIS; Mayer, Caruso, Salovey, 1999.), čije su nedostatke autori otklonili u drugoj bateriji testova MSCEIT (Salovey, Mayer, Caruso i Lopez, 2001.). Na našem području objavljeno je nekoliko testova različitih sposobnosti iz modela emocionalne inteligencije (Arar, Takšić i Molander, 2000.; Kulenović, Balenović i Buško, 2001.; Takšić, Harambašić i Velemir, 2004.). EI je najbliža konceptima kristalizirane inteligencije, tako da se razvija tijekom života i s iskustvom pojedinca. Te su spoznaje poslužile kao osnova za mnoge programe razvoja emocionalnih sposobnosti i vještina za različite skupine ljudi (djecu i odrasle) koji se kreiraju diljem svijeta. Zbog nastojanja da otkrije i istakne pozitivne osobine pojedinaca, emocionalna je inteligencija od početka zastupljena u pozitivnoj psihologiji.

Keywords

emocionalna inteligencija; pozitivna psihologija; upitnici emocionalne kompetentnosti; testovi EI; UEK-45

Hrčak ID:

10875

URI

https://hrcak.srce.hr/10875

Publication date:

31.10.2006.

Article data in other languages: english german

Visits: 39.118 *