Izvorni znanstveni članak
PROSTORNE STRUKTURE ALEGORIJE ISTINE U DELIMA JUŽNOSLOVENSKIH PROSVETITELJA
Persida Lazarević di Giacomo
; Università degli Studi G. d’Annunzio Chieti-Pescara,Dipartimento di Lingue, Letterature e Culture Moderne, Viale Pindaro 42, I – 65127 PESCARA, Pescara
Sažetak
U radu se razmatraju prostorne strukture alegorije istine u delima južnoslovenskih prosvetitelja. Uzeta su u razmatranje sledeća dela: M. A. Reljković, Pripovidke Pilpaj-bramine [1767]; A. Kanižlić, Sveta Rožalija panormitanska divica (1780); D. Obradović, Put u jedan dan. Izobraženije čelovečeskog života (1788); Gora vežestva i istine, jedno alegoričesko ili inoskazajemo videnije; Abdala i Balsora, jedna persijska istorija; Videnije Almeta derviša; Put u Vavilon, jedna aligoričeska
povest; Videnije Mirsino (1793); A. Stojković, Kandor ili otkrovenje egipatskih tajni (1800); D. Obradović, O mudrosti i promislu u upravljeniju sveta. Jedna vostočna povest; Cu-I iliti filosof, iz knjige čuvstvitelnoga čoveka; Snovidenije Mudroga o obajatelnoj sili mečtanija (1818). Svrha rada: da se razmotre prostorne strukture alegorija XVIII stoleća kao konceptualne konstrukcije koje su kružile među južnoslovenskom književnom publikom. Takve konstrukcije su u vezi sa semiotičkim granicama koje određuju prostor kretanja junaka i filtriraju značenjske kategorije alegorijskog hodočašća kojim se nastoji doći do istine. Upotrebljena metodologija: analiza i komparacija dela koja su uzeta u razmatranje. Najvažniji rezultati rada: ustanovljenje prostornih korelacionih struktura alegorija u južnoslovenskom literarnom okruženju. Zaključak: prostorna osovina alegorije koja ima za temu hodočašće ka istini, manifestuje se kao vertikala i relacija prirodnih elemenata sredine i proizvoda božanske ili ljudske ruke, gde se kao zajednički i glavni prostorni element alegorije pojavljuje planina kao axis mundi.
Ključne riječi
alegorija; Kanižlić; Obradović; Reljković; Stojković; XVIII stoleće
Hrčak ID:
116530
URI
Datum izdavanja:
10.1.2014.
Posjeta: 1.864 *